Prema novom istraživačkom radu koji se pojavljuje u časopisu Clinical Psychiatry, prelazak tog praga ponovo budi potrebu ljudi da pronađu smisao u životu.
Studija koju su proveli istraživači s Medicinskog fakulteta na Univerzitetu u Californiji otkriva vezu između smisla i pozitivnog fizičkog, mentalnog i kognitivnog funkcionisanja.
Za mnoge ljude pronalaženje smisla postaje preduvjet za sretan kraj nečije životne priče. Znati koji je smisao života čini osnovu mentalnog zdravlja. U traganju za smislom života uvijek treba krenuti od činjenice da je svako od nas biološko, psihološko, društveno i duhovno biće. Svakodnevno smo u interakciji, profesionalno ili privatno, s drugima. Smisao života ne možemo tražiti samo na psihološkom nivou. Treba ga, naime, neprekidno sagledavati i kroz duhovnu dimenziju.
U istraživanju su učestvovale 1.042 odrasle osobe, stanovnici San Diega koji su imali od 21 do 100 godina.
Smisao kreće iz unutarnjeg svijeta, a unutarnji svijet je magično mjesto puno raznih priča. U unutarnjem svijetu nema mjesta dosadi, jeftinoj zabavi i glupim razgovorima, unutarnji svijet opija svojim bogatstvom i raznolikošću i malo pomalo počinje davati smisao našim malim, ali vrijednim postojanjima.
Mijenjamo škole, posao, domove u potrazi za smislom i kad ga ne pronalazimo, propitujemo naše izbore. Ovisno o tome ima li nam nešto smisla ili ne, mijenja se mentalno i fizičko zdravlje. Vjerujući i samo intuitivno u smisao svog života, bolje spavamo.
Psihoterapija zvana logoterapija pomaže ljudima da postanu svjesniji onoga što njihov život čini smislenim kako bi lakše prevladali prepreke koje utječu na kvalitet njihovog života.
Utemeljitelj logoterapije je neurolog i psihijatar Viktor Emil Frankl, rođen u Beču.
On je svoja iskustva i spoznaje detaljno opisao u svojoj knjizi "Čovjekovo traganje za smislom". Tokom svog rada on je otkrio da se ljudi bore s osjećajem besmisla, situacijom koju je nazvao egzistencijalnim vakuumom.
