Tiha i opasna bolest
10

Stručnjaci: BiH je plodno tlo za razvijanje depresije koja potiče roditelje da napuste djecu

Piše: A. B.
Foto: Pixabay
Foto: Pixabay
Vijest da je majka ostavila tek rođenu bebu u kontejneru u nedjelju navečer u ulici Koševo u Sarajevu uznemirila je cjelokupnu javnost. O uzrocima koji jednu majku mogu navesti na ovakav postupak, kao i o posljedicama razgovarali smo sa strukom.

Psihologinja Jasna Bajraktarević je navela kako oduzeti nekome život ili nauditi sebi najčešće su posljedice psihotičnog stanja uma prilikom čega se ne mogu donositi racionalne odluke. Postoje različiti uzroci takvog ponašanja, međutim sve se svodi na ekonomske probleme i pojavu depresije.

Dodala je da su majke koje napuštaju djecu nedovoljno edukovane te vođene strahom za vlastiti opstanak, što predstavlja sebičnu odluku jer u tom momentu ta majka razmišlja samo o tome da sebe zaštiti.

"Naravno uvijek se treba uzeti u obzir i mentalno zdravlje te osobe da li je ona u stanju da donosi racionalne odluke. Međutim, uprkos tome ona je i dalje sebična. Također je moguća i pojava postporođajnih depresija koje se javljaju kod majki neovisno o njihovom obrazovanju, socioekonomskom statusu ili o tome da li žive u porodičnom okruženju ili su same", navela je Bajraktarević.

Postporođajna depresija kao jedan od uzroka

Psihologinja je navela da u našoj državi ne postoji registar osoba koje pate od postporođajne depresije zato što su one povučene i ne razgovaraju o problemima. Dodala je da se postporođajna depresija kod majki javlja prvenstveno zbog njihove nepripremljenosti na brak i odgovornosti koju sa sobom nosi dolazak djece, a to je zapravo tiha i nevidljiva bolest koja uz nerazumijevanje okoline i porodice može biti okidač za različite procese.

"Kada imamo ovakve slučajeve da beba bude bačena u kontejner, tome je često uzrok nedovoljna podrška porodice ili nezdravo porodično okruženje gdje je upitno da li bi bilo kakva trudnoća ili beba bila prihvaćena. Dakle, imamo nekoliko aspekata sa kojeg to posmatramo, depresiju kao problem cjelokupnog društva, dakle ne samo kod majki koje dobijaju djecu već to uključuje i porodicu, mlade bračne parove, ali i stare ljude gdje uzroci mogu biti genetske prirode. Također opasna je i neliječena depresija kao i loša ekonomska situacija koja često ljude dovodi u situaciju da ne reaguju razumno", kazala je Bajraktarević.

A BiH nije industrijski i ekonomski razvijena, već je država sa izuzetno velikim brojem socijalnih problema koji se ne rješavaju, navela je, kao i to da ne postoji sistemski institucionalno rješenje za ovisnike, starije osobe, ljude sa poremećenim i delikventnim ponašanjima što predstavlja dodatni problem. Osim toga, dodaje, ne smije se zanemariti ni neželjena trudnoća prilikom čega treba obratiti pažnju na dva aspekta, a to je da postoje mlade majke koje nisu zrele za porodicu, ali i majke u poznim godinama kojima se život mijenja nakon dolaska djeteta i ne prihvataju ograničenja koja time nastaju.

"Koliko puta ljudi prođu pored nas, a mi i ne obraćamo pažnju na njih, kao ni sistem, društvo niti pojedinac, već se nažalost trebaju ovakve stvari dogoditi da o njima počnemo razmišljati. Tako da je u svim ovim segmentima neophodna stručna pomoć i preventivno djelovanje jer je paradoks da uz tehnološki razvoj i dostupnost velikog broja informacije sve manje imamo edukovane ljude. Razlog tome je i dalje postojanje predrasuda i stigmatizacije prema onim ljudima koji traže pomoć od stručnjaka jer su svjesni da im je nedovoljna ona od porodice i prijatelja", navela je Bajraktarević.

BiH je država u kojoj je strah metoda vaspitanja

Spomenula je i seksualnu edukaciju koja je jako bitna, a koja je, kako kaže, u našoj državi još uvijek tabu tema i u njoj se sve rješava sistemom straha i zabrane.

"BiH je zemlja u kojoj se djeca vaspitavaju putem zabrana, osjećaja straha i krivice. Dakle, država u kojoj vi imate zabranu i kaznu i osjećanje krivice od porodice ili religioznih strahova jer vi bježeći od njih upadate u nevolje i nemate kome reći jer ako kažete bit ćete kažnjeni. I taj psihološki momenat vaspitanja djece je pogrešan. Ta drastična situacija vodi ljude do nepromišljenih odluka poput samoubistava, ubistava i bacanja djeteta u kontejner jer se bojite kazne koju će vam ljudi ili Bog namijeniti. Ljudi u BiH često osuđuju i kude, a sve manje se odlučuju za podršku i pohvalu", naglasila je Bajraktarević.

Posebno je navela razgovor i podršku kao jedan od najbitnijih oblika vaspitanja jer se, istakla je, svakim danom rađaju sve “hladnije“ generacije, koje više vremena provode na internetu i pametne uređaje, a zapostavljaju instituciju porodice. Takvoj generaciji nedostaje empatičnosti i emotivnosti, a razvija se agresivnost i osjećaj nesigurnosti u sebe.

"Strah je nešto što će ljude tjerati na najtragičnije odluke, bilo da je riječ o ugrožavanju sebe ili društva. I mi o tom strahu ne pričamo. Ovo što se dogodilo otvara jako puno tema za razmišljanje. Kakvi smo to ljudi postali, kako vaspitavamo svoju djecu, kako reagujemo prema okolini boreći se za vlastitu egzistenciju. U našoj državi nema pozitivnog razmišljanja i zbog toga ljudi sve više odlaze iz nje, riječ je o kolektivno depresivnom okruženju. I ovo što se dogodilo je upravo strah od kazne i osude okoline. Neko je bacio život jedan želeći da spasi sebe. I taj sebični kontekst može vrlo lako da se proširi na jedan duhovni aspekt razmišljanja nacije", kazala je Bajraktarević.

Navela je da ovakvo postupanje može ostaviti dugoročne posljedice i na dijete jer podrška i ljubav biološkog roditelja je važan aspekt prilikom odrastanja.

"I u najboljem slučaju da dijete usvoji jedna zdrava porodica koja će mu pružiti sve u životu, kad-tad će dijete saznati da je usvojeno jer je to preporuka i tada će se pitati zbog čega je ostavljeno i da li su ga roditelji voljeli ili ne. Često taj nedostatak bioloških porodica prilikom odrastanja bude kompenzovan dobrim životom u hraniteljskim porodicama, međutim ništa ne može zamijeniti toplinu doma i emociju koju biološki roditelj treba da pruži svom djetetu", kazala je Bajraktarević.

U KS povećan broj izuzimanja djece iz porodica

Iz Centra za socijalni rad KS navode kako je beba, koju je majka u nedjelju navečer ostavila u kontejneru, još na Klinici za pedijatriju Kliničkog centra u Sarajevu pod stalnim nadzorom ljekara te da se osjeća dobro. Dodali su da su u svakodnevnom kontaktu sa sa Klinikom i službom socijalne zaštite i da stručni tim Službe radi na provođenju postupka i utvrđivanju svih bitnih činjenica o važnosti izbora najboljeg oblika privremenog zbrinjavanja bebe.

"I tek nakon provođenja svih potrebnih postupaka u skladu sa Porodičnim zakonom kad je riječ o Centru za socijalni rad KS donijet će se odluka o tome da li će dijete biti smješteno u instituciju ili hraniteljsku porodicu. Još smo na početku postupka i trenutno se utvrđuju sve činjenice. Svaki dan i mi dolazimo do novih informacija koje mogu biti od presudne važnosti za odluku stručnog tima službe na koji način i gdje će dijete biti zbrinuto. U sve ovo naravno uključeno je i Tužilaštvo i MUP KS-a", navela je Mirsada Poturković iz Centra za socijalni rad KS.

Dodala je da je u KS smanjen broj ostavljene novorođenčadi, ali da se sve više djeca izuzimaju iz porodica zbog loše socioekonomske situacije ili porodičnog nasilja. Naglasila je da ne postoji jedinstveni registar o broju ljudi koji traže socijalnu pomoć, ali da se ona kontinuirano pruža svima onima koji se jave Centru za socijalni rad, a koji su na nju ostvarili prava utvrđena Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom.