Nevjerovatno zvuči činjenica da je zagađenje nastalo uslijed otpada od hrane čak na 10. mjestu uzročnika stakleničkih gasova i efekta staklene bašte. Ima li i Bosna i Hercegovina problem sa proizvedenom, a neiskorištenom hranom i kako ga riješiti?
Prema posljednjem izvještaju Ekološkog programa UN-a (UNEP)*, u Bosni i Hercegovini domaćinstva godišnje bace 273.269 kilograma hrane. Svaki građanin u prosjeku baci 83 kilograma hrane. S obzirom da su domaćinstva najveći proizvođači hrane kao otpada u svijetu, pa tako i u BiH, treba razmišljati o tome koji su glavni uzroci na koje mi, kao pojedinci, utičemo.
Uzroci nastanka otpada od hrane
Postoje dva glavna uzroka pretvaranja hrane u otpad, a to su gubitak hrane i rasipanje hrane. Hrana koja je „izgubljena“ i na taj način pretvorena u otpad je sva hrana koja u bilo kojoj fazi ostane neiskorištena. Jestiva hrana se odbacuje u svakom trenutku duž lanca ishrane: na farmama i ribarskim brodovima, tokom prerade i distribucije, ali i u maloprodajnim objektima, restoranima i domovima.
Drugi način na koji se ovo zagađenje stvara je rasipanje hrane, što podrazumijeva ostatke hrane od pripreme obroka kod kuće, ostavljenu hranu na tanjiru u restoranu ili hranu koja je ostala nekonzumirana nakon preporučenog roka trajanja i zbog toga bačena u smeće. Prema podacima mnogih istraživanja, oko 9 miliona tona hrane godišnje se baci iz razloga povezanih sa rokovima trajanja prehrambenih proizvoda.
Pokvarena hrana
Oko dvije trećine otpada od hrane kod kuće nastaje zbog toga što se hrana ne iskoristi prije nego se pokvari. Razlozi za to mogu biti različiti kao što su nepravilno skladištenje, djelomično korištenje sastojaka i pogrešna procjena potrebe za hranom. Tokom kupovine samih namirnica, veoma je važno obratiti pažnju na rok trajanja namirnice koja se uzme jer tim oznakama svaki proizvođač naznači do kad određeni proizvod zadržava svoja prvobitna svojstva.
Iako iz iskustva znamo da prekoračenjem roka trajanja neka hrana zadržava svoja svojstva još neko vrijeme, rok trajanja nam treba biti vodilja koja se ne bi trebala preći nakon kupovine i čuvanja hrane kod kuće. Ne zaboravite na ponovnu upotrebu pripremljene hrane!
Prekomjerna priprema
Trećina otpada od hrane u domaćinstvima rezultat je kuhanja ili posluživanja previše hrane. Porcije obroka vremenom su se povećavale, a veliki obroci često sadrže više hrane nego što je možemo dovršiti. Ljudi često zaborave pojesti ostatke hrane i na kraju ih bace. Prije nego krenete planirati pripremu obroka, uzmite u obzir broj ljudi za koje pripremate hranu i već razmišljajte na koji način možete neke ostatke iskoristiti već za sutrašnji obrok: da li kao salatu, prilog jelu, sendvič za posao ili školski obrok za djecu. Kako bi pametnije pripremali hranu, potrebno i pametnije kupovati.
Prekomjerna kupovina
Promocije koje potiču impulzivnu i masovnu kupovinu hrane u maloprodajnim trgovinama često navode potrošače da kupuju namirnice koje ne odgovaraju njihovim uobičajenim planovima obroka i često se kvare prije nego što se mogu upotrijebiti. Jedan od načina da smanjimo otpad od hrane jeste da u kupovinu idemo s jasnim planom o tome šta želimo da pripremamo tokom sedmice, te koje nam namirnice za to konkretno trebaju. U to moramo da uzmemo u obzir i broj članova našeg domaćinstva. Osim toga što ćete na taj način smanjiti otpad od hrane, u krajnjoj liniji ćete i uštediti novac na kupovinu bespotrebnih namirnica.
Na koji način kompanija Nestlé doprinosi smanjenju otpada od hrane?
Najveći svjetski proizvođač hrane, Nestlé, ima cilj nultog utjecaja na okoliš, što se postiže i pravilnim zbrinjavanjem otpada. Preko 400 Nestlé tvornica širom svijeta radi na tome da su zero waste to landfill, što znači su svi procesi u proizvodnji i procesi razdvajanja otpada tako prilagođeni da se više ne stvara komunalni otpad.
Ovaj su cilj već postigle tvornice u Bugarskoj i Srbiji, a kompanija nastavlja s naporima ka postizanju obveze UN-a da će se do 2030. prepoloviti količina bačene hrane po glavi stanovnika. Uz neprekidnu saradnju s farmerima, Nestlé radi na pronalasku odgovarajućih rješenja kako bi se što manje hrane i namirnica bacalo.
U protekle dvije godine, Nestlé se aktivno uključio u podizanje svijesti o ovoj važnoj temi s konkretnim aktivnostima na lokalnom nivou, pa su tako prošle godine, u saradnji s poznatim kuharima, Miranom Karićem i Danirom Šabić, kreirani zabavni video materijali koji prikazuju kreativne i ukusne načine pripreme obroka, a sve u cilju smanjenja otpada od hrane i ponovne upotrebe namirnice.
Ove godine predstavljena je i prva Nestlé digitalna kuharica, pripremljena "od roditelja roditeljima", koja je okupila mame i tate širom BiH, kao i ambasadoricu Zdravo! projekta i brojne influencerice, te prikazala preko 40 sjajnih ideja za brza, laka i zdrava jela koja možete pripremiti zajedno s vašim mališanima.
Nestlé, u saradnji s poznatim kuharom Almirom Mukačom, u narednom periodu priprema edukativni video materijal, koji će prikazati kako i vi možete pametno isplanirati svoju sedmičnu kupovinu i na taj način uštediti vrijeme, novac, ali i pobrinuti se da iskoristite sve namirnice koje kupite za pripremu obroka za vas i vašu porodicu.
Romi proslavljaju svoj najveći praznik: Ovako izgleda Đurđevdan u naselju Gorica u Sarajevu
