Googleova naučnica: Istraživanje vještačke inteligencije Irmu Ravkić odvelo je do Californije

"Jedna od naših aktivnosti su takozvani 'mock intervjui' za studentice kompjuterskih nauka univerziteta u Leuvenu, Tuzli, Amsterdamu, Cirihu i Lozani", kaže ova Tuzlanka u razgovoru za Klix.ba.

Princip ovakve vrste intervjua je da se svaki učesnik putem privatne Google Hangout sesije poveže sa jednim od inžinjera u Googleu u Cirihu.

"Naš cilj je da inžinjeri pruže kandidatima osjećaj pravog intervjua uz popratne savjete kako poboljšati svoje šanse za posao. Naravno, zbog malog broja dostupnih inžinjera, broj učesnika je ograničen. Isto tako za sada smo ograničili učesnike na žensku populaciju zbog same prirode stipendije, ali već radimo na tome da nađemo više inžinjera da bismo mogli uključiti i mušku populaciju", pojašnjava Ravkić.

Vještačka inteligencija i mašinsko učenje

Smatra i da ovu ideju mogu pretočiti u djelo i bh. fakulteti na način da se za studente završnih godina organizuju intervjui sa firmama po već pomenutom sistemu.

"Tako će studenti dobiti samopouzdanje i biti spremniji za traženje posla, a firme će imati predstavu o budućoj radnoj snazi", dodaje Ravkić čija se sfera usavršavanja ogleda u vještačkoj inteligenciji i mašinskom učenju.

Tokom našeg razgovora osvrnula se i na prve susrete sa računarima, njihovim dijelovima, ali i načinima programiranja.

"Moj tata se amaterski bavio elektrotehnikom i njegova radionica je bila u našem stanu u Tuzli. Kao dijete sam uvijek imala pristup 'sobi čudesa' punoj lemilica, matičnih ploča obješenih po zidovima, otvorenih uređaja rasutih po podu i čudnog mirisa tekućine za razvijanje štampanih ploča. Kada moj tata ne bi radio, ja bih tu provodila vrijeme i zamišljala kako sam ja ta koja vraća te pokvarene uređaje u 'život'. U tinejdžerskim godinama mi je mama u novogodišnjim poklonima kupovala tadašnji bh. IT Info magazin. Sretna sam što sam odrastala u takvom okruženju", ističe Ravkić.

Svjedok velikog pomaka u tehnologiji

Dodaje i da je njena generacija, koncem devedesetih godina prošlog vijeka, bila svjedok velikog i interesantnog pomaka u tehnologiji.

"U jednom trenutku imate crno-bijeli računar na kojem igrate pikselizirani Prince of Persia, a onda imate računar 'u boji' i internet. Tada se to sve odvijalo tako brzo da smo čak mislili da možemo potrošiti boju iz kantice u paintu u 'novopečenom' Windows 3.1. Moj otac je pratio koliko god je mogao sve te trendove, a i ja s njim. Nekako smo se on i ja takmičili ko će prvi otkriti nešto novo, neki novi program ili računarski trik", priča Ravkić za Klix.ba.

Inače, ova mlada Googleova naučnica prvenstveno je završila Osnovnu školu Centar u Tuzli koja je, kako ističe, možda i najveći 'krivac' u segmentu njenog odabira profesionalnog usavršavanja.

"Nastavnik informatike je uvijek motivirao moju prijateljicu i mene da se fokusiramo na informatiku i da idemo na takmičenja. Još se sjećam svog prvog programa kojeg sam na takmičenje prenijela na oko 20 disketa", prisjeća se Irma.

Pred sami završetak osnovnog obrazovanja Irmin tata je preminuo, a s njime je otišla i radionica iz njenog djetinjstva. Zbog toga je privremeno svoj interes fokusirala na jezike te je upisala jezički smjer Gimnazije Meša Selimović u Tuzli.

"Za razliku od opšteg, program jezičkog smjera u ovoj gimnaziji u četvrtom razredu nije imao fiziku kao predmet, što me veoma razočaralo. Tada sam shvatila da jezike volim, ali da mi treba nešto malo izazovnije. Na kraju sam upisala Elektrotehnički fakultet u Tuzli gdje sam pored dobre naobrazbe stekla i mnogo dobrih poznanstava", kaže Ravkić.

Nakon završetka fakulteta, aplicirala je za tadašnju JoinEU-SEE stipendiju kojoj je cilj bio razmjena studenata sa Balkana i Zapadne Evrope i obratno.

"Moja sugrađanka, isto tako dobitnica te stipendije, bila mi je velika motivacija i pomoć u tome. U isto vrijeme sam aplicirala i za posao programera u Sarajevu. Na kraju sam dobila punu stipendiju za jednogodišnji napredni magistarski rad iz vještačke inteligencije u Leuvenu u Belgiji. Magistarski je bio naporan jer je trajao samo jednu godinu, a belgijski način rada je malo drugačiji od našeg", priča nam Ravkić.

Na kraju prvog semestra iz grupe za mašinsko učenje u Leuvenu dobila je ponudu za doktorat koju je prihvatila.

"Moj doktorat se tiče aplikacije mašinskog učenja na oblasti kompleksnih relacionih domena kao što su medicina i robotika. Trenutno sam u finalnoj godini doktorata i ako sve bude išlo glatko i po planu, odbrana bi trebala biti ove godine u septembru ili oktobru", nastavlja dalje.

Odlazak u Kaliforniju

Ova ambiciozna djevojka u Belgiji se ne planira zaustaviti. Kako kaže, planovi za sticanje novih znanja vode je na Univerzitet u Los Angelesu u Californiji (UCLA).

"Plan je za sada da radim kao postdoktorant jedno vrijeme na UCLA. Radila bih na aplikaciji mašinskog učenja na neurologiju, nauku o funkciji nervnog sistema. Zapravo, moj drugi izbor za studiranje pored elektrotehnike je bila medicina. Sada sam presretna što mogu kombinovati oboje. Što se tiče daljnjih planova, nisam sigurna kojim tokom će to sve ići. Isto tako postoji šansa da predajem na jednom od njihovih koledža. No, sve te planove sada stavljam u drugi plan jer mi je trenutni fokus završetak doktorata", dodaje Ravkić.

Naša sagovornica, pred kojom je zasigurno blistava budućnost, trenutno ne vidi priliku za nastavak istraživanja u polju vještačke inteligencije u BiH, dok joj Californija predstavlja primamljivo mjesto za kompjuterske nauke.

Svoj grad i fakultet na kojem je stekla osnove za dalje profesionalno usavršavanje neće zapostaviti.

"Kao što sam radila na tome da uključim svoj tuzlanski fakultet u inicijativu Googleove 'Dr. Anita Borg' stipendije, tako ću nastojati da ostanem i dalje u kontaktu kroz moje buduće projekte. Naravno, kada radite na doktoratu, nemate puno vremena za neke druge aktivnosti. Poslije doktorata ću se nastojati više aktivirati u planu motivacije mladih. Vrlo je korisno kada imate nekoga da vas savjetuje o tome šta je bitno za buduću karijeru i da je pored polaganja ispita važno da usavršavate ličnu komunikaciju i metode ostvarivanje kontakata", mišljenja je ona.

Mladima su nekada potrebni uzori da bi postali i ostali motivisani, a kako ističe, naša zemlja ima mnogo takvih uzora na svim poljima, od umjetnosti do tehnologije i nauke.

"Svi ti uzori mogu inspirisati mlađe generacije svojim djelima i savjetima i treba se naći neki način kojim će se vršiti ta razmjena iskustava. Voljela bih raditi na inicijativama koje će to omogućiti. Ta komunikacija može biti u jednostavnoj formi, kao što su web stranice, blogovi, do malo dublje komunikacije kroz obrazovne institucije", nastavlja Ravkić.

Vjeruje i da je bitno ostvariti jaku vezu između osnovnih i srednjih škola sa visokoobrazovnim ustanovama.

"Na primjer, studenti tehničkih fakulteta mogu prezentovati rezultate interesantnih projekata mlađim generacijama ili čak biti dio inicijativa kao što je code.org. Računarstvo je samo jedan primjer, ovo je primjenjivo na sve studije. Univerziteti bi trebali motivisati svoje studente da budu dio te inicijative, a oni koji učestvuju trebaju biti nagrađeni u nekom smislu", kaže naša sagovornica.

Naglašava da je pomenuto dosta zastupljeno u Leuvenu.

"Na primjer, studenti kompjuterskih nauka rade projekat kojim s robotima imitiraju igricu Pac-man. To kasnije prezentuju srednjim i osnovnim školama putem videa ili demonstracije", pojašnjava kroz primjer.

Kao i u mnogim dijelovima svijeta, IT sektor u BiH jedan je od najbrže rastućih sektora privrede. Naša sagovornica je mišljenja da je BiH jako dobra na IT polju što se tiče ideja, inicijativa i praćenja trendova.

Kaže i da često vidi pozitivne primjere bh. IT kompanija koje razvijaju web stranice i usluge, kako za domaće, tako i za strano tržište.

"Ono što bi se očekivalo u budućnosti je daljnji rast tih manjih kompanija i bolje plasiranje na svjetsko tržište. Sa rastom dolazi i potreba za kadrom te je potrebno ostvariti strategiju koja će polaziti od obrazovnog sistema. Bitno je dati do znanja mladim ljudima da su IT zanimanja jedna od najtraženijih i najplaćenijih", nastavlja Ravkić.

Putovanja zamijenila učenjem

Kada su u pitanju savjeti mladim studentima, ističe da je bila jedna od onih studentica koja nije mogla puno putovati iz finansijskih razloga.

Mnogo se fokusirala na studiranje i polaganje ispita. Sve je radila po redoslijedu i nije odstupala.

"Međutim, shvatila sam da moram raditi na sebi, ne samo profesionalno, nego i životno. Nekada se jednostavno morate usuditi, pokušati nešto novo i izazovno. Ako ide glatko, nije zanimljivo. Ja ni u jednom trenutku nisam požalila zbog svoje odluke", kaže Ravkić.

Dodaje i da joj studiranje elektrotehnike u početku nije išlo glatko. Došavši iz Gimnazije Meša Selimović na Elektrotehnički fakultet u Tuzli matematika joj nije bila jača strana, a čak je razmišljala i da odustane.

Odlazak od kuće, samostalni život, novi studij

"Ipak sam odlučila da pokušam nastaviti. Učila sam iz mnoštva knjiga, pratila tutorijale sa interneta, vukla asistente za rukav i na kraju se isplatilo. Kada položite teži ispit nakon toliko truda, to je velika motivacija za nastavak", nastavlja i dodaje da je vrlo bitno naći motivaciju.

"Čitajte i slušajte o inspirativnim ljudima kao što su Einstein, Ada Lovelace i Nikola Tesla. Na kraju, ako uživate u onome što studirate, podijelite svoj entuzijazam sa svojim kolegama. Možda ćete biti inspiracija nekome. Ako to još uobličite u organizovanje zanimljivih projekata na vašem fakultetu, možete pokušati aplicirati na stipendije kao što su Googleova 'Dr. Anita Borg' stipendija", poručuje ova uspješna Tuzlanka.

Na kraju našeg razgovora Ravkić ističe da je bitno uključiti što više djevojaka u IT sektor jer je tu njihova zastupljenost jako mala.

Smatra da država u kojoj je rođena ide u dobrom smjeru, a što se može vidjeti i kroz nastajanje novih inicijativa kao što su IT girls.