Prvi u BiH
501

Tuzlaci Dinko i Fatima Ratajc proizvode ljute sosove namijenjene za najhrabrije

Piše: A. K.
Foto: D. Z./Klix.ba
(Foto: D. Z./Klix.ba)
Tuzlanski supružnici Dinko i Fatima Ratajc godinama su ljubitelji ekstremno ljutih paprika i sosova, a zbog siromašnog bh. tržišta na kojem je teško pronaći ovakve vrste proizvoda odlučili su pokrenuti vlastiti porodični obrt. Nekoliko proizvoda danas se nalazi pod njihovim brendom "Ljutko" koji je prvi ovakve vrste registrovan u našoj zemlji.

Dinko i Fatima Ratajc dugogodišnji su ljubitelji ekstremno ljute hrane, a s obzirom da je ponuda u bh. marketima izuzetno siromašna, ovi Tuzlaci odlučili su se okrenuti proizvodnji ljutih organskih sosova bez konzervansa, na bazi sirćetne kiseline.

Ljute sosove su prvenstveno pravili za sebe i prijatelje koji su bili oduševljeni, a kako se tuzlanskim ulicama širio glas o Dinkovom i Fatiminom umjeću, rasla je i potražnja za ovim proizvodima koji će se uskoro naći i na policama bh. marketa. Na svojoj Facebook stranici su već postavili određene informacije i fotografije.

Početku proizvodnje prethodila su istraživanja, ali i nabavljanje sjemena ekstremno ljutih paprika koje su u početku zasadili u svom balkonu u tuzlanskom naselju Bulevar.

"Uvijek smo voljeli uzgajati određene papričice za kućnu upotrebu, tako da smo 2015. godine zasijali malo veće količine. Rodna godina je bila odlična, a uz veliku količinu nastala je i ideja za pravljenje sosova. Ako idemo na roštilj ili sijelo kod prijatelja napravio bih sos, a svi su bili oduševljeni. Nakon izvjesnog perioda svi su nam rekli da bi bilo lijepo da proširimo proizvodnju i to se i desilo", započinje Dinko neobičnu priču za Klix.ba.

Proizvodi nastali na bazi eksperimenta

Svaki sos koji se danas nalazi pod okriljem "Ljutka" nastao je na bazi eksperimenta, a finalnoj verziji proizvoda prethodili su dani kombiniranja sastojaka.

Osim sosova, ovi supružnici u svom registrovanom obrtu danas imaju i ljuti i preljuti kikiriki, zatim kikiriki puter, ljuti ajvar te ljuti senf.

"Svaki proizvod je zahtjevan i na svoj način specifičan, jer naša proizvodnja je zaokružena – od sjemena do finalnog proizvoda. Za nastanak jednog od njih potrebno je od osam do 10 mjeseci. Kod kuhanih sosova proces pripreme je jednostavan, dok kod fermentiranih potrebno je vrijeme – samelju se paprike, dodaju ostali sastojici i u fermnetaciji stoje najmanje 120 dana, kako bi se svi ukusi izjednačili i došli do izražaja", pojašnjava nam Dinko.

U početku, ovi supružnici su na balkonu imali 14 vrsta paprika, a 2016. čak njih 37. Kada su uvidjeli da im je previše, pronašli su optimalan broj tako da su ove godine zasijali šest vrsta paprika koje uzgajaju u Tuzli te dvije u Kaknju i Sanskom Mostu. Sjemena nabavljaju od posebnih proizvođača od kojih su neki s Floride i iz Japana.

"S obzirom da se nalazimo u sjeveroistočnoj Bosni uzgoj paprika je prilično komplikovan. Naša sezona je mnogo kraća i imamo jednu do dvije borbe, dok je to naprimjer u Hercegovini drugačije. Dosad smo bili zadovoljni i nismo imali nikakvih problema s klimatskim promjenama koje su zadesile i naše područje, a nadamo se da će tako i ostati", nastavlja Dinko.

"Rahmetlija", "Babuka", "Merak sos", "Belaj"...

U većini slučajeva jedna paprika označava jednu vrstu sosa zbog svog specifičnog ukusa i ljutine.

Specifična vrsta proizvoda sa sobom nosi i takva imena, pa svi ljubitelji ovakve vrste sosova kod Dinka i Fatime će pronaći flašice i teglice na kojima su ispisani nazivi "Rahmetlija", "Babuka", "Žutko", "Belaj", "Habanero banditas", "Merak sos"...

"Težimo povezati sos s imenom kako bismo stvorili priču oko svega toga", nadovezuje se Dinko.

"Ljutko" sada privlači kupce iz Bosne i Hercegovine, ali i inostranstva. Njegov kvalitet brojni su dosad prepoznali što potvrđuje činjenica da tuzlanski sosovi već imaju svoje stalne kupce.

Što je najvažnije, svi proizvodi su prošli analizu u Zavodu za mikrobiologiju u Tuzli, čime je odboreno njihovo plasiranje na tržište.

"Naše proizvode kupuju i ljudi i iznostranstva koji u BiH dolaze u ljetnom periodu na odmore. Od ovog posla se može živjeti, samo ako se radi naporno. Kada sve sagledamo na kraju mjeseca, može se zaraditi prosječna bh. plaća", ističe Fatima te dodaje da pomoć od države nisu imali prilikom pokretanja i registracije obrta, inače, prvog ovakve vrste u BiH.

Dinko i Fatima su prvenstveno nakloni ljubiteljima ljute hrane, međutim, kroz svoj specifičan obrt nude i nešto blaže vrste sosova uz koje se mogu u manjoj mjeri "zaljutiti" obroci.

Iz jednog kuhanja danas proizvedu 19 litara sosova, a kako ističu, primaju svaku moguću konstruktivnu kritiku koju primjenjuju u svom radu.

"Ljutkovo" širenje i dodatno razvijanje je neminovno, a Dinko i Fatima u planu imaju nabavku specijalne opreme za kuhanje i punjenje proizvoda u ambalaže, s obzirom da trenutno sve rade ručno.