Do polovice 19. stoljeća Vidovdan je bio gotovo nepoznat blagdan u Srbiji.[2] Vidovdan nije postojao u službenom crkvenom kalendaru, a 15. lipnja (odnosno 28. lipnja po gregorijanskom kalendaru) je bio posvećen Amosu iz Starog zavjeta. Lazarev kult se slavio jedino u Manastiru Ravanica, jer je taj manastir bio njegova zadužbina, a manastiri njeguju kult svojih osnivača.[5] Tokom 19. stoljeća su započete nacionalno-vjerske proslave Vidovdana u sklopu kosovskog mita i potenciranje kulta \"svetog cara Lazara\".[5] Sveti Vid je unesen u kalendar u 19. stoljeću.[5] Poslije Kumanovske bitke 1912., koja je proglašena za osvetu Kosova, Vidovdan se našao napisan crvenim slovima u kalendaru Kraljevine Srbije kao jedan od devet službenih državnih praznika.[2] Kosovski mit je tako iz konteksta narodnih pjevača postao dio službene državne ideološke konstrukcije.[2]