Komentari (15)
Povratak na članak
Prijava korisnika
NAPOMENA: Komentarisanje članaka na portalu Klix.ba dozvoljeno je samo registrovanim korisnicima. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korištenja komentara.
Do polovice 19. stoljeća Vidovdan je bio gotovo nepoznat blagdan u Srbiji.[2] Vidovdan nije postojao u službenom crkvenom kalendaru, a 15. lipnja (odnosno 28. lipnja po gregorijanskom kalendaru) je bio posvećen Amosu iz Starog zavjeta. Lazarev kult se slavio jedino u Manastiru Ravanica, jer je taj manastir bio njegova zadužbina, a manastiri njeguju kult svojih osnivača.[5] Tokom 19. stoljeća su započete nacionalno-vjerske proslave Vidovdana u sklopu kosovskog mita i potenciranje kulta \"svetog cara Lazara\".[5] Sveti Vid je unesen u kalendar u 19. stoljeću.[5] Poslije Kumanovske bitke 1912., koja je proglašena za osvetu Kosova, Vidovdan se našao napisan crvenim slovima u kalendaru Kraljevine Srbije kao jedan od devet službenih državnih praznika.[2] Kosovski mit je tako iz konteksta narodnih pjevača postao dio službene državne ideološke konstrukcije.[2]
U vrijeme nacionalnog romantizma kosovska legenda je postala važan element srpskih nacionalnih osjećaja, nešto što ujedinjenuje Srbe, a istovremeno ih razlikuje od drugih naroda. Prisustvo ove legende je posebno upadljivo tokom 19. stoljeća, u proces nastajanja nove srpske države, kada djeluje kao faktor političke i kulturne homogenizacije.[4] Do polovice 19. stoljeća Vidovdan je bio gotovo nepoznat blagdan
Za nastanak mita o Kosovu više su zaslužni folklor i literatura nego povijesne činjenice.[5] Nastanak kosovskog mita je vezan za srpske epske narodne pjesme kosovskog i pokosovskog ciklusa koje opjevavaju kosovski boj između Srba i Turaka 15. lipnja 1389. Nakon ove bitke moć srednjevjekovne Srbije je naglo počela opadati i ona je uskoro potpala pod tursku vlast. Kroz kronike, zapise i usmenu tradiciju legenda o Kosovu je postupno evoluirala, i vremenom u velikoj mjeri premašila značaj bitke i njene posljedice.[4] Tokom stoljeća Kosovo je postalo sinonim za propast srpske države.[4]
Kosovski mit ili kosovski kult je jedan od ključnih srpskih političkih mitova, koji čini osnovu srpskog nacionalnog identiteta[1] i \"atomsku jezgru srpskog nacionalizma\".[2] Kosovski mit je stoljećima nadahnjivao brojne umjetnike, pjesnike i mislioce, i predstavlja bitan dio srpske kulturne baštine. Naročito ga njeguje Srpska pravoslavna crkva.[3] Međutim, njegova uloga u politici se smatra fatalnom jer njeguje iracionalne pojmove o rasnoj specifičnosti, promovira mirenje sa sudbinom i fatalizam, zagovara nužnost žrtvovanja obećavajući \"carstvo nebesko\", i favorizira smrt nad životom.[4] Kosovski mit predstavlja jednu od glavnih prepreka prijateljskim odnosima Srba i Albanaca i ugrađen je u same temelje srpsko-albanskog sukoba.[3]
Kosova je naseljeno mjesto u sastavu općine Maglaj, Federacija Bosne i Hercegovine
ma élő szarvasfélék mérete a 8–10 kilogrammos északi törpeszarvastól a 450–500 kilogrammos jávorszarvasig változik. Testük általában karcsú, gerincük egyenes és hosszú. Erős lábukkal jól futnak az erdős talajon, kitűnően ugranak és úsznak. Kérődzők, négy részből álló összetett gyomorral. A nyelőcső után a bendő (rumen) található, majd a recés gyomor (reticulum) következik. A harmadik rész a leveles vagy százrétű gyomor (omasus), az oltógyomor (abomasus). Ezzel a rendszerrel a füveket, a leveleket és kérgeket is meg tudják emészteni. Fogazatuk jól alkalmazkodott a növényevéshez; mint a tö
Еленот е полигамен вид и за време на парењето оплодува повеќе женки за чија наклоност се бори жестоко со своите соперници, при што често доаѓа и до повреди кај елените. Во месец септември и октомври елените со своето рикање го навестуваат периодот на парење. Оплодената женка го носи младенчето околу 240 дена, а раѓа најчесто едно младо кон крајот на март и април, односно мај. Оплодената женка раѓа најчесто едно младенче кон крајот на март и април, односно мај, што значи дека го носи околу 240 дена.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Klix.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Klix.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Klix.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Jelen je preživar iz porodice Cervidae. Porodica obuhvata 45 vrsta, između ostalih obične jelene, srne, sobove i losove. Najupadljivije obilježje ove porodice su rogovi koje kod različitih vrsta ima vrlo različite oblike, i uglavnom ih imaju samo mužjaci. Rogovi su građeni od koštane supstance, i svake godine rastu iznova, za razliku od šupljorožaca kod kojih neprekidno rastu cijeli život. Jeleni žive na svim kontinentima osim u Australiji i Antarktiku. U Africi živi samo crveni jelen. Veličina jelena je od vrste do vrste vrlo različita: dužina tijela kreće im se od 0,7 pa do 2,9 metara, visina u ramenima od 30 do 190 centimetara, a težina od 7 do 800 kilograma. Najveća danas živuća vrsta je los, a najmanja južni pudu. Kod većine vrsta prisutan je spolni dimorfizam, što znači da su mužjaci znatno veći i teži od ženki.
Etanol se može proizvoditi od tri osnovne vrste biomase: šećera (od šećerne trske, melase), škroba (od kukuruza) i celuloze (od drva, poljoprivrednih ostataka). Sirovine bogate šećerima vrlo su pogodne za proizvodnju etanola, budući da već sadržavaju jednostavne šećere glukozu i fruktozu, koji mogu fermentirati izravno u etanol. Sirovine bogate škrobom sadržavaju velike molekule ugljikovodika, koje treba razložiti na jednostavne šećere procesom saharifikacije. To zahtijeva još jednu fazu u procesu proizvodnje što povećava troškove. Ugljikovodici u sirovinama bogatim celulozom sastavljeni su od još većih molekula i trebaju se pretvoriti u šećere koji mogu fermentirati kiselom ili enzimatskom hidrolizom. Najznačajnije biljne vrste koje se uzgajaju za proizvodnju etanola su šećerna trska, slatki sirak, manioka i kukuruz.
Joj jedva cekam da pocne sezona, da vas opet obasipam svojim malo.umnim komentarima. Pa kad poslije stisnem po lajkanju istih uhhhhh. Pa onda sutra raji po skoli da pricam kolko sam imo lajkova...... Pozzz za sada od vaseg jedinog i nenad.jebivog deb.ilcine....
Nadao sam se da nema g.l.u.p.i.h ljudi kao ti... Pep je izjavio da je saznao za Tita u smislu njegovog dolaska na mjesto trenera. A ne kao covjeka. Jer bilo bi i pomalo glupo da nije znao covjeka koji mu je citavo vrijeme bio pomocnik. zar ne?
ahahahahaah Cuj Guardiola ti prijatelj !!!??? Pa on kaze da je za tebe saznao tek kada je odlucio napustiti Barcelonu !!!
svaka čast...još kad dovedeš Mandžukića i Modrića,kao što susjedi najavljuju :D....možeš Messija i prodat šta će ti :D prodaj sveee,ostavi samo Mandžukića i Modrića :D buahahahah
e moj Vilanova, ostaces bez ociju sljedece sezone