Rekordan urod
42

Uspješna sezona za uzgajivače kornišona: Bh. krastavac završio i na evropskom tržištu

A. K.
Berba kornišona u Svojatu kod Živinica (Foto: D. Z./Klix.ba)
Berba kornišona u Svojatu kod Živinica (Foto: D. Z./Klix.ba)
Uzgajivači kornišona u većem dijelu Bosne i Hercegovine ove godine zadovoljno trljaju ruke. Sezona berbe je na samom kraju, rekordne količine već su skinute sa stabala, a znatan dio uroda završio je na evropskom tržištu.

Iako im u samim počecima sezone vremenske prilike baš i nisu išle na ruku uzgajivači kornišona ovu godinu zaključit će sa rekordnim urodom povrtne kulture. Do kraja sezone ostalo je još desetak dana, a potom će se pristupiti pripremi zemljišta za 2021. godinu.

Jednu od najpoznatijih sredina po uzgoju kornišona predstavlja šire područje Živinica gdje se uzgojem ove vrste krastavca bavi skoro 50 uzgajivača. Trenutno su saglasni u tome da sezonu poput ove ne pamte.

Među njima se nalazi i Jasmin Selimović iz živiničkog naselja Svojat, koji nam kaže da se pred njim, ali i ostalim kooperantima nalazi još desetak dana berbe.

"Ova sezona je bila odlična, a 2020. smo ubrali znatno veće količine nego prethodne godine. Kod mene je ubrano okvirno 100 tona krastavca, a u ovoj sezoni smo sve proizvedene količine dali Zemljoradničkoj zadruzi Gračanka koja se bavila daljim plasmanom na tržište", priča nam Selimović, inače predsjednik Udruženja Kornišon.

Živiničani su ove godine dnevno brali od dvije do tri tone kornišona, a ova domaća vrsta ispunila je sve rigorozne mjere koje je nametnula Evropska unija, pa je tako naš proizvod završio na policama marketa u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj.

"Ove godine krastavci su bili raspoređeni u tri klase, prva je imala otkupnu cijenu od 1,50 KM po kilogramu, druga 0,75 KM i treća 0,15 maraka, tako da smo zadovoljni i sa ovim dijelom", naveo je Selimović.

Za razliku od Tuzlanskog kantona, semberska regija označena je kao najveća žitnica te su najviše zastupljeni kukuruz i pšenica, međutim određene grupe poljoprivrednih proizvođača su se odlučili i za uzgoj kornišona. Kažu da im je sezona donijela dobre rezultate.

"Iako se mali procent ljudi u Semberiji bavi uzgojem kornišona možemo reći da smo ove godine zadovoljni. Sezona je bila dobra, a što je najvažnije ljudi koji su se bavili uzgojem su uspjeli plasirati svoje proizvode otkupljivačima. Sretni mogu biti jer je i otkupna cijena bila zadovoljavajuća", kaže nam Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

U Semberiji su se posvetili i sijanju krastavaca pod zemljom, vrijeme za eksploataciju tek slijedi, a najveći dio proizvoda će biti iskorišten za pripremu zimnica.

Vrijedi kazati da da su se uzgajivači i otkupljivači kornišona ove godine na početku sezone susreli i sa problemom izvoza proizvoda u Evropsku uniju, zbog restrikcija koje im je nametnula Hrvatska.

Problem nedostatnosti graničnih prijelaza, loše radno vrijeme i smanjen broj fitosanitarnih inspektora riješen je zajedničkim snagama nadležnih u BiH i Hrvatskoj te je za veoma kratko vrijeme postignut dogovor koji je omogućio jednostavniji plasman proizvoda u zemlje Evropske unije.

Ove godine zadovoljni su i berači koji su u sezoni na izmaku radili za satnicu od pet konvertibilnih maraka. Na kraju ove sezone osim pripreme zemljišta za iduću godinu, uzgajivači će organizirati i radionice za sve one koji se žele baviti proizvodnjom ove vrste povrtne kulture.