Nakon što joj je zapadno tržište zatvorilo vrata: Rusija ima pretenzije na azijsko tržište
Azijsko-pacifičko tržište predstavlja najveće rastuće tržište prirodnog gasa i plina u svijetu.
"Ruske kompanije odsječene su od pristupa zapadnim tržištima", kazao je direktor istraživanja u Energetskom sigurnosnom programu u državnom azijskom zavodu za istraživanje (NBR) Mikkal Herberg.
On je potvrdio i kako Rusija traži svoje mjesto na istoku.
"Istina je da ruski Gazprom polako kreće prema azijskom tržištu, a Rosneft je nedavno dao zeleno svjetlo za izgradnju novog LNG terminala na istoku", kazao je.
Dodao je kako Rusija već ima tri predložena projekta za Japan, Južnu Koreju, Tajvan i druga jugoistočno-azijska LNG tržišta. Prema njegovim analizama, moguće je da će se do 2025. godine Rusija proširiti u Kinu sa svojom kompanijom Gazprom za otprilike 38.000.000.000 kubnih metara godišnje.
Herberg, također, navodi da će se Rusija na istoku susresti sa brojnim preprekama, a prvenstveno svoj udio neće naći zbog prevelike konkurencije, ako se uzme u obzir LGN tržište Katara, Australija i Malezija.
Dodaje kako će u natjecanju za azijsko NLG tržište za pet do 10 godina ući i Sjedinjene Američke Države i Kanada.
Sa druge strane, šef Odsjeka za strateška istraživanja u energetici pri FSBU Analitičkom Centru Alexander Kurdin kaže kako i Vlada Rusije podržava ruske pretenzije na azijska tržišta.
"Širenje nafte i plina na azijsko tržište je glavna preokupacija ruske energetske strategije već godinama a Gazprom ima vodeću ulogu u tome", ističe Kurdin, te dodaje kako takve činjenice ne čude:
"Sve dok je azijsko-pacifičko tržište najprimamljivije, ne čudi da Rusija i ruske kompanije imaju interesa i da čak i Vlada Rusije podržava te napore jer je tržište Azije skoro najatraktivnije u svijetu."
"Treba dodati kako su sankcije sa zapada Rusiji dali dodatni motiv da se kreće prema istoku. Ipak, mnogi ugovori nafte i plina su zaključeni prije nego što su sankcije uvedene", zaključuje Kurdin.
Prema njegovim predviđanjima, u poređenju sa američkim i evropskim cijenama, azijske cijene biće visočije ali takve stvari u budućnosti moguće je korigovati.
Rusija je u maju sa Kinom potpisala dogovor vrijedan 400 milijardi dolara, a Rusija će prema ugovoru narednih 30 godina izvoziti u Kinu po 38 milijardi kubnih metara gasa, sa mogućnošću da se ta količina poveća na 60. Ovaj potez dodatno je povećao izvoz ruskih energetskih proizvoda na istok.