Privreda
46

Izvoz voća i povrća premašio 100 miliona KM

FENA
Sektor voća i povrća posljednjih godina bilježi stalni rast izvoza koji je u 2013. godini premašio sto miliona KM, izjavio je danas u Sarajevu generalni sekretar Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Zdravko Marinković.

U Komori je predstavljen Katalog proizvođača voća i povrća koji je obuhvatio proizvodne programe 35 bosanskohercegovačkih kompanija. Katalog je izradila Vanjskotrgovinska komora BiH zajedno sa USAID/Sida FARMA projektom i švicarskim programom za promociju uvoza u EU i Švicarsku (SIPPO).

"Proizvodi ovog sektora privrede imaju prođu na evropskom tržištu i smatramo da tu ima značajan potencijal. Na ovaj način Komora i njeni partneri daju doprinos da se kompanije iz tog sektora kvalitetnije predstave putem kataloga", kazao je Marinković, dodajući da je katalog urađen na engleskom i njemačkom jeziku, te da je već predstavljen na dva sajma u inostranstvu.

Govoreći o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH u ovom sektoru, sekretar Asocijacije za poljoprivredu i prehrambenu industriju VTK BiH Tijana Slagalo je istakla da su najznačajnija izvozna tržišta Hrvatska, Njemačka i Srbija, a jagodičasto voće, šljive i kornišoni glavni izvozni proizvodi. Pokrivenost uvoza izvozom u sektoru voća i povrća kreće se oko 40 posto.

Osim tropskog voća, u uvozu dominiraju jabuke, paprike, krompir i paradajz, a najviše uvozimo iz zemalja regiona, te iz Italije, Turske, Holandije.

Švicarski program SIPPO, kako je kazao njegov predstavnik Boris Tadić, u BiH je aktivan već dugi niz godina, a u 2014. provode aktivnosti u sektorima tehničke prerade drveta, metaloprerađivačke industrije, zatim u sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodova, kao i na podsticanju izvoza svježeg voća i povrća iz BiH u EU i Švicarsku.

Zadruga Bios Visoko, između ostalog, bavi se proizvodnjom plastenika i staklenika, presadnica povrća za plastenike i staklenike i obuhvaćena je ovim katalogom. Direktor te zadruge Nermin Kadrić naglasio je značaj ovakvog predstavljanja u smislu uspostavljenja kontakata sa potencijalnim kupcima i ugovaranja novih poslova.

"Na domaćem tržištu potrebno je poraditi na našem značajnijem prisustvu u velikim trgovačkim lancima, zatim na podizanju svijesti potrošača, te napraviti sinergiju svih u državi koji mogu pomoći kako bi konkuretnije izašli na evropsko tržište", dodao je Kadrić.