Direktor CEFTA sekretarijata: Ekonomija BiH se razvija, za to su zaslužni privrednici
Otkrio nam je kojim uspjesima se CEFTA-e (Multilateralni ugovor o slobodnoj trgovini) može pohvaliti, govorio je o statističkim podacima, o ekonomiji BiH, ali i o fokusu rada CEFTA-e u narednom periodu.
Koji su to najveći uspjesi CEFTA-e bili u prethodnoj godini?
Prošla godina je bila prva postpandemijska godina, nažalost ušli smo u još jednu krizu, a to je energetska kriza. Također, rat u Ukrajini je dosta poremetio trgovinske lance snabdijevanja, kako u svijetu, tako i u BiH. Ono što je CEFTA većinom radila u prošloj godini, to je primjena Akcionog plana za uspostavljanje regionalnog zajedničkog tržišta, koji je usvojen 2020. godine, koji je podrazumijevao pokretanje 15-ak inicijativa koje se direktno tiču poboljšanja rada privrednih subjekata u regiji CEFTA-e kako bi doprinijeli konkurentnosti ekonomskih operatera u regiji, a samim tim i podržali uključivanje regionalnih lanaca vrijednosti u evropske i svjetske lance vrijednosti.
Šta kaže statistika?
Ovo su samo neki od osnovnih statističkih podataka. Prognoze iz 2018. godine pokazuju da je CEFTA-e povećala trgovinu unutar regije od 74-127 posto. Studija iz 2021. godine govori da je CEFTA-e povećala izvoz 38 posto, dok je izvoz za manje članice CEFTA-e povećan i do 70 posto. Sprovođenje Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište i veći stepen integracije CEFTA-e bi trebao da doprinese i do 6,7 posto rasta BDP-a u svim stranama CEFTA-e.
Vrijeme čekanja na graničnim prijelazima u CEFTA-e regiji u 2021. godini bilo je 93 minute. Prazni kamioni čekaju 41 minutu, oni kamioni koji trebaju veterinarski certifikat čekaju 136 minuta, a oni kojima treba fito sanitarni certifikat čekaju 139 minuta, a roba koja ne treba ni jedan ni drugi certifikat čeka oko 100 minuta na granicama.
Pokrivenost BiH uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosila je 141,3 posto. Šta to znači za domaću ekonomiju?
Razvija se ekonomija, bilježimo ekonomski rast, unatoč svemu što se dešava u regiji. Treba čestitati privrednicima na požrtvovanom radu i na radu koji omogućava sticanje izvoznih poslova i dobivanje dodatnih sredstava. BiH je prošle godine u decembru potpisala memorandum o razmjenjivanju informacija s Hrvatskom, vezano za zelene koridore, što je također jedna od inicijativa CEFTA-e, Transportne zajednice i Savjeta za regionalnu saradnju, koja je nastala u periodu pandemije.
Tada smo pokušali da obezbijedimo proizvode osnovne namjene, kao i proizvode neophodne za borbu protiv Covida u svim zemljama regije tokom 2020. godine. To je jedan od projekata koji je isplaniran u martu 2020. i zaživio je već u aprilu 2020. godine. Drago nam je da je taj projekat bolje implementiran nego što ga je sama EU implementirala kod sebe.
Da li BiH ima nekih problema zbog svog statusa članice Sporazuma?
BiH nema nikakvih problema u primjeni CEFTA sporazuma, koji je stupio na snagu 2006. godine i do 2013. u prvoj fazi se dogovarao bescarinski uvoz u sve strane CEFTA-e. Tada je to dogovoreno i za poljoprivredne proizvode. Od 2013. Godine taj sistem funkcioniše uspješno, s manje ili više problema koje izazivaju pojedine netarifne barijere. Od 2017. godine započinjemo sa radom na olakšavanju trgovine i to je ono što se predstavlja kao trenutno najveći problem.
To je ono kada se dođe na granične prijelaze, pa se vide kolone kamiona, posebno na izlazu prema EU. Mi smo zato radili na uspostavljanju zelenih koridora s EU i to je otprilike bilo pripremano dvije godine, na kraju smo u decemru 2022. godine potpisali sporazum. Mi ćemo u narednih par mjeseci slati informacije o izvoznim kamionuma u republici Hrvatskoj i nadamo se da će kamioni u tom slučaju brže prolaziti granice. U biti, najviše vremena i čekanja oduzimaju fitosanitarne kontrole i veterinarske kontrole na granicama. Također, nadamo se da će se dobivanjem tih informacija upravljanje rizikom poboljšati od strane Hrvatske i da će se jednostavno smanjiti redovi i čekanja na granicama.
Šta je ulazak Hrvatske u Schengen zonu donio ekonomijama CEFTA-e?
Schengen se uglavnom odnosi na putnike. U principu, od stupanja Hrvatske u EU, roba je ulazila direktno u EU. Međutim , postoji drugi problem. Kod nas većina graničnih prijelaza se smatra malim, imaju samo po jednu traku. Tako da, ako se pooštre kontrole za putnički saobraćaj, samim time stvara se i kolona kamiona. Tako da jedino u toj oblasti postoje određeni problemi.
Šta BiH najviše izvozi u zoni CEFTA-e?
Mi najviše izvozimo struju, metal, drvo, sirovinu, ali sada sve više izvozimo finalne proizvoda u odnosu na poluproizvode. To je jako važno, jer ostaje veća dodatna vrijednost u BiH. Također, važno je reći da u okviru regije izvoz je porastao za otp. 120 posto u periodu od osnivanja CEFTA-e, što nas dovodi do zaključka da je CEFTA u mnogo čemu pomogla kako ostalim zemljama unutar Sporazuma, tako i samoj BiH. Od 2020. godine postoji ideja o akcionom planu za regionalno tržište, te uz njegovu pomoć želimo još više da integrišemo ovo područje i to ne samo u oblasti trgovine robom.
Šta će za krajnje korisnike značiti sporazum o regionalnoj trgovini uslugama?
Od 2021. na snagu je stupio sporazum o regionalnoj trgovini uslugama i to je nešto gdje se očekuje da bi se dodatna milijarda u BDP-u mogla ostvariti u stranama CEFTA-e, kroz poslovanje elektronske trgovine. Te aktivnosti sada već privodimo kraju, tačnije usaglasili smo odluku o olakšanju elektronske trgovine i čekamo njeno usvajanje na CEFTA Zajedničkom odboru.
Tako danas ako se kupi jeftiniji proizvod putem elektronske trgovine, npr. iz Srbije, bili bi skuplji od samog proizvoda, jer dok se plati carinska služba, pošte, transport, bankarska plaćanja, to bi vam sve oduzelo višu vrijednost od samog proizvoda. Zato nam to onemogućava takvu trgovinu u regiji. S druge strane, sada radimo na tome da se uspostavi saradnja između svih institucija i da se de facto uspostavi jedno tržište koje bi bilo olakšano.
Šta je fokus rada CEFTA-e u narednom periodu?
Mi radimo za svih sedam članica. Trenutno radimo na više od deset inicijativa, koje se odnose na ukidanje radnih dozvola za određene kategorije, priznavanje profesionalnih kvalifikacija (stotinjak kvalifikacija bi bilo priznato), licenciranje turističkih agencija, zaštitu prava intelektualne svojine, rješavanje trgovinskih sporova i mnoge drugestvari.
Nadalje bih naveo da radimo na širenju zelenih koridora sa svim susjednim evropskim zemljama, što se odnosi i na slanje podataka u oba pravca sa EU. Dakle, sada samo mi šaljemo podatke prema Evropi, te čekamo da se obezbijedi legislativni okvir kako bi ta dvosmjerna putanja bila uspješna. U saradnji s transportnom zajednicom radimo na agendi povezivanja, od integriranih graničnih prijelaza, gdje je BiH potpisala sporazume sa Srbijom i Crnom Gorom.
Dodatno, očekujemo da ćemo olakšati trgovinu voćem i povrćem, te probat ćemo smanjiti količinu fitosanitarnih kontrola na graničnim prijelazima. Te ćemo pokušati sve ovo informatizirati, tj. da postoje samo elektronski certifikati, čime bi se smanjio period čekanja na granicama.
Koja je poenta postojanja inicijative "Otvoreni Balkan", te kakva je poveznica Otvorenog Balkana i CEFTA-e?
Sve propise na kojima CEFTA radi su u potpunosti usklađeni s evropskim propisima, zbog toga CEFTA ispunjava svoju ulogu prema Evropskoj uniji. Mi insistiramo da sve mjere koje se donose u okviru Otvorenog Balkana budu u skladu s CEFTA sporazumom i u skladu s evropskim propisima. Razlika između CEFTA i Otvorenog Balkana jeste to što je CEFTA inkluzivna, te uključuje sve ekonomije Zapadnog Balkana, te su sve odluke donesene u skladu sa evropskim propisima.
Kakve su prognoze o ekonomijama unutar CEFTA-e?
Nakon pandemijske krize, pogodila nas je energetska kriza, pa inflatorni talas. Smatramo da ni jedna zemlja te probleme ne može sama riješiti, te je mnogo lakše utjecati regionalno kako bi se prevazišla kriza bilo koje vrste. Dosadašnje iskustvo nas je naučilo da mi u regiji zajedno djelujemo isključivo u trenucima krize, a kada je situacija normalna, svako ide svojim putem.
Važno je naglasiti da je Njemačka preuzela Berlinski proces i ponovo se aktivno angažovala u tom okviru, te nam je posebno drago da se taj proces nastavlja i daje političku težinu ovim stvarima koje mi radimo i ujedno približava zemlje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Njihovo pristupanje EU jeste nas konačni cilj.
