{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Povećan vanjskotrgovinski deficit BiH

F
14.10.2008. u 17:10
0
2
Povećan vanjskotrgovinski deficit BiH
0
Povećan vanjskotrgovinski deficit BiH
Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine povećan je u prvih šest mjeseci ove godine.
Resorni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević objašnjava to najviše kretanjem cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu i stepenom razvijenosti industrijske proizvodnje u BiH.

CEFTA i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU utjecali su također na povećanje deficita, ali samo određenim dijelom.

Zirojević je to kazao na današnjem sastanku u resornom ministarstvu u Sarajevu sazvanom radi analize vanjskotrgovinskog deficita BiH i Akcionog plana za implementaciju mjera iz CEFTA sporazuma.

Ministar je saopćio da je BiH u prvih šest mjeseci ove godine uvezla robe u vrijednosti 7.977.709.000 KM, što je za 23,82 posto više u odnosu na isti period prošle godine, dok je izvoz iznosio 3.349.467.000 KM. To odgovara porastu za 29,35 posto, tako da je vanjskotrgovinski deficit dostigao 4.628.440.000 KM, a pokrivenost uvoza izvozom 42 posto.

Na Zirojevićev prijedlog, učesnici sastanka zaključili su da analiza robne razmjene za prvih šest mjeseci ove godine pokazuje da se najveći udio u trgovinskom deficitu odnosi na uvoz mineralnih goriva, vozila, mašina i opreme, što predstavlja oko 50 posto ukupnog deficita, kao i da se povećanje deficita u najvećoj mjeri odnosi na povećanje cijena na svjetskom tržištu.

Iskustva zemalja koja su prošla put priključenja EU pokazuju da su se i one suočavale sa sličnim udarima na privredu, a slično je bilo i u Srbiji i Hrvatskoj, gdje pokrivenost uvoza izvozom iznosi oko 50 posto, rečeno je.

Implementacija Akcionog plana vodit će daljem jačanju institucionalnih kapaciteta na nivou BiH i na nižim nivoima vlasti.

Treba poboljšati poslovno okruženje za domaće i strane investitore, usmjeravati investicije prema industriji s većom finalnom obradom proizvoda te bolje koristiti domaće fondove u entitetskim investicionim bankama, a sve radi lakšeg pristupa investicijama u privredi, zaključeno je također.

Potrebno je ubrzati razvoj politike efikasnijeg korištenja resursa radi jače podrške razvoju izvoza i većoj orijentaciji ka izvozu, a posebnu pažnju treba usmjeriti na unapređenje infrastrukture kvaliteta i sistema ocjene usklađenosti radi zaštite domaćeg tržišta i podrške izvozu.

Potrebna su također veća izdvajanja iz entitetskih budžeta za subvencije u poljoprivredi i bolja raspodjela novca za podršku tržišno orijentiranim poljoprivrednim proizvođačima.

Radi realizacije zaključka Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, bit će pripremljena analiza ili studija o efektima liberalizacije trgovine u BiH koja neće obuhvatiti samo CEFTU i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, već i ono što se od BiH očekuje kad postane punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije, saopćeno je nakon današnjeg sastanka iz kabineta ministra Zirojevića.

Govoreći o efektima primjene Akcionog plana za implementaciju mjera CEFTE, on je pozvao učesnike, predstavnike Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara BiH, entitetskih resornih ministarstava, entitetskih privrednih komora, kao i predstavnike agencija, kancelarija i drugih nadležnih institucija na nivou BiH da predoče vlastita saznanja o tome da li su identifikovane mjere dovoljne za potpunu implementaciju Akcionog plana, odnosno za efikasan sistemski pristup smanjenju deficita u BiH.

Tokom rasprave konstatovano je da država mora snažnije intervenirati u sektoru poljoprivredne proizvodnje, koja bi, prema nekim razmišljanjima, trebalo da dobije specijalizovani status.

Rečeno je i da treba jačati transportne komunikacije, povećati proizvodnju i konkurentnost domaćih proizvoda radi većeg izvoza, a posebno je naglašeno da je CEFTA doprinijela ekonomskom razvoju BiH mjereno rastom BDP-a po stopi od 0,27 posto, saopćeno je.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: