{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kina investira u aerodrom u Zagrebu, most u Beogradu...

F
28.10.2010. u 10:53
0
28
Kina investira u aerodrom u Zagrebu, most u Beogradu...
0
Kina investira u aerodrom u Zagrebu, most u Beogradu...
Foto: Sarajevo-x.com
Utjecaj Kine na evropsku ekonomiju sve je veći. Države srednje i jugoistočne Evrope trebaju novac, a nova svjetska sila ga nudi i to pod povoljnim kamatama.
Kina sve više potiskuje njemačke i evropske firme iz zemalja srednje, istočne i jugoistočne Evrope, ponekad i sumnjivim sredstvima. Ovako bi u najkraćem glasio rezultat istraživanja koje je proveo Odjel za istok njemačkog Udruženja za ekonomska istraživanja, prenosi Deutsche Welle.

"Kina je sada naravno iskoristila krizu u kojoj se nalazi industrija zapadne Evrope kako bi se dokopala nekih tržišta. Nitko nema ništa protiv povoljnih finansiranja ukoliko je to tržišno razumljivo, ali nije riječ o tome. Tu su kamate koje se nude 1,5 ili 2 posto, i to na razdoblje od 15 godina! To je naravno nešto što se uopće više ne može opravdati,“ kaže predsjednik Odbora Klaus Mangold.

Ipak zemlje srednje i jugoistočne Evrope u vremenima krize ovako povoljne uvjete ne mogu više nigdje pronaći.

Naprimjer i Poljska, koja predstavlja najjaču ekonomiju na istoku Evrope i čiji je bruto nacionalni proizvod, uprkos ekonomskoj krizi, prošle godine porastao, bori se sa sve većom nezaposlenošću.

Stoga su i u ovoj zemlji poslovne ponude iz Kine dobro došle. A zemlje koje su jako pogođene krizom, poput Grčke, zahvalno prihvaćaju kineske investicije, naročito u vremenima kada opada interes investitora sa Zapada.

Kina je aktivna i u Srbiji. U aprilu 2011. godine počinje izgradnja mosta preko Dunava u Beogradu za što je 85 posto sredstava osigurano zahvaljujući kreditu dobijenom od državne "Bank of China". Državna kineska banka osigurala je milionske kredite za izgradnju brodova u Crnoj Gori. Kada je riječ o Hrvatskoj dogovorena je zajednička izgradnja zračne luke u Zagrebu, a u Bugarskoj bi, pored Sofije, trebala biti izgrađena kineska industrijska zona. U Rumuniji je Peking najavio podršku u korištenju energije vjetra, kao i dodatne intvesticije u području infrastrukture, energetike, poljoprivrede i rudarstva. U Rumuniji je već sada prisutno skoro 10.000 kineskih preduzeća. Moldova je potpisala Ugovor o kreditiranju s Kinom u visini od milijarde američkih dolara što je tek oko 10 posto bruto nacionalnog proizvoda ove najsiromašnije evropske države.

Ebehrad Sandschneider, ekspert za Kinu pri njemačkom Društvu za vanjsku politiku kaže da su kineski interesi većinom isti: "Prije svega riječ je o resursima, potom o tržištima, a kao treće o sasvim opreznom postepenom strateškom pozicioniranju. A upravo su ponekad tako siromašne zemlje zahvalan objekt za uspon takve politike. Ni mi se vjerovatno ne bismo ponašali puno drugačije ako bismo to željeli ili mogli. Također, to nije nikakva velika tajna strategija, već iz kineskog gledišta jedan potpuno smislen postupak.“

Pa ipak kineska politika nema samo prijatelje, posebno ne kada je riječ o evropskom tržištu.

Krajem septembra njemačka kancelarka Angela Merkel je tako zatražila stroža pravila kad je riječ o pristupu kineskih firmi na tržište EU-a.

Ona je u tom smislu zatražila više transparentnosti: "Mora biti sasvim jasno koliku podršku u nadmetanju s evropskim preduzećima kineske firme dobivaju od državnih institucija i banaka", rekla je kancelarka.

I dok se u Evropi raspravlja o pristupu Pekinga evropskom tržištu, Kina ojačava svoju poziciju u Turskoj. Tako je nedavno šef Turskih željeznica objavio da će Kina investirati 28 miliona američkih dolara u izgradnju nove infrastrukture.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: