{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Istočna Evropa sljedeća na udaru

F
23.2.2009. u 17:27
0
1
Istočna Evropa sljedeća na udaru
0
Istočna Evropa sljedeća na udaru
Foto: AP
U Evropskoj uniji, ali i u međunarodnim finansijskim institucijama posljednjih dana se sve češće govori o tome da bi bivše socijalističke zemlje u srednjoj i istočnoj Evropi mogle biti sljedeća velika žrtva globalne ekonomske i finansijske krize.
Sumorni scenarij, po kojem pad izvoza i pad privredne aktivnosti u istočnoevropskim zemljama dovodi do pada njihovih valuta u odnosu na euro, dovodi i do bankarske krize.

Naime, i privreda i građani dosta su se zadužili u eurima i švicarskim francima, a otplaćivanje tih kredita slabljenjem valute postaje sve skuplje.

I u Srbiji i izvan nje je, čini se općeprihvaćeno tumačenje da su banke koje posluju u Srbiji u boljoj poziciji da prebrode tu krizu ako do nje dođe, ali je u drugim istočnoevropskim zemljama rizik ozbiljan, pa se to pitanje u Berlinu u nedjelju našlo i na dnevnom redu sastanka lidera najvećih zemalja EU.

Britanski premijer Gordon Brown je tako, između ostalog, ukazao na to da je zemljama srednje i istočne Evrope potrebna hitna finansijska pomoć.

Međutim, da li Zapad može da pomogne, i kako?

Timothy Ash je stručnjak za zemlje u razvoju u jednoj od najvećih britanskih banka - Royal Bank of Scotland (RBS). Na pitanje šta to ugrožava bivše socijalističke privrede, on za BBC kaže:

"Najveći problem je ogromni vanjski dug privatnog sektora u tim zemljama. Njihove privrede su se jako brzo proširile u posljednjih desetak godina - dogodila se i ogromna ekspanzija banaka u kojoj se i suviše mnogo ljudi i suviše mnogo zadužilo. Nažalost, banke su danas manje spremne da produže te kredite, a posljedica toga je da puno zemalja u regiji sada ima probleme s vrijednošću svojih valuta i deviznim rezervama."

Ash za BBC kaže da je problem pogoršan time što zapadne banke koje su otvorile filijale na istoku prosto moraju da smanje obim posla u istočnoj Evropi, jer na Zapadu vlada nestašica novca - a davanje kredita na istoku je postalo riskantnije nego što je bilo:

"Austrija je, naprimjer, izložena rizicima u istočnoj Evropi u ukupnoj vrijednosti od 70 posto svog bruto nacionalnog proizvoda. Slično tome, Švedska je izložena rizicima u vrijednosti od 80 milijardi dolara u baltičkim državama. Kako privrede tih zemalja budu propadale, tako će aktiva podružnica zapadnih banaka u tim državama biti sve manja. To znači da će te podružnice u istočnoj Evropi morati da budu rekapitalizirane, što se automatski negativno održava na njihove centrale na Zapadu."

BBC-ev sagovornik kaže da je veoma teško vidjeti kako bi Zapad, u postojećim okolnostima, mogao efikasno da pomogne ekonomskoj stabilizaciji srednje i istočne Evrope:
"Imali smo nekoliko programa Međunarodnog monetarnog fonda u regiji. Letonija, Mađarska, Srbija i Ukrajina su sve dobile finansijsku pomoć Fonda. Međutim, problem je u tome što ti programi nisu stabilizirali privrede tih zemalja. Istovremeno i nažalost, strani investitori i banke iznose kapital iz regije kako bi smanjili rizik kojem su tamo izloženi. Dakle, jasno da je tim zemljama sada neophodna finansijska pomoć, dok u Evropskoj uniji postoji sve manje volje da im da te pare", navodi Timothy Ash.

On kaže da su statistički podaci o padu bruto nacionalnog dohotka, industrijske proizvodnje i izvoza u većini istočnoevropskih zemalja vrlo zabrinjavajući, i izražava bojazan da bi to moglo da dovede ne samo do ekonomske nego i do političke destabilizacije tih država.

"Ne znamo kako će sve ovo da se završi i sa kakvim implikacijama. Posljednjih deset godina bio je period neprekidnog rasta i povećane trgovine, u kojem je proces približavanja Evropskoj uniji doprinio političkoj, socijalnoj i etničkoj stabilizaciji ovih zemalja. Sada, kada su stvari krenule u suprotnom pravcu, lako bi moglo da dođe ne samo do socijalnih nego i međuetničkih nemira", kaže Ash za BBC.

Inače, ekonomske mjere Vlade Srbije, usvojene prije skoro mjesec dana kako bi se zemlja lakše izborila sa krizom, počele su s primjenom od ponedjeljka.

Privrednici i građani tako mogu da se prijave kod banaka za dobijanje kredita sa duplo nižim kamatama od uobičajenih, pošto ih subvencionira država.

Privrednici biraju dvije vrste kredita - za likvidnost ili za investicije, dok građani mogu da dobiju povoljne kredite isključivo za kupovinu robe koja se proizvodi u Srbiji, poput automobila iz Zastave, domaće bijele tehnike i namještaja ili poljoprivredne mehanizacije.

Vlada očekuje da će mjere povećati potrošnju i kupovinu domaće robe, pa samim tim pokrenuti srpsku privredu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: