"Iz pozicije Agencije za unapređenje stranih investicija, i kao neko ko stalno zagovara, poziva i promoviše investiranje u BiH, malo je reći da moram biti razočarana često nerazumljivim odnosom institucija prema ovoj veoma važnoj investiciji", istakla je Grujićeva u intervjuu za Srnu.
Ona je podsjetila da "priče" oko Rafinerije u Brodu bude mnoge kontroverze još od njene privatizacije 2007. godine.
"Uglavnom, sve se vrti oko Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva od čijeg sadržaja zavisi mogućnost plasiranja pojedinih proizvoda Rafinerije na domaćem tržištu. Kao što je poznato, Vlada Republike Srpske tražila je produženje roka kako bi se izgradnjom novih postrojenja u Rafineriji obezbijedila proizvodnja bezolovnih benzina i mazuta u skladu sa standardima EU, dok ostali derivati proizvedeni u Brodu ispunjavaju sve potrebne standarde", navela je Grujićeva.
Ona je podvukla da je ruski investitor "Njeftegazinkor" samo u rekonstrukciju kapaciteta brodske Rafinerije uložio oko 240 miliona KM i zaposlio 1.659 radnika, nakon čega ova kompanija prerađuje više od milion tona nafte godišnje.
"Daljim računanjem nije teško dobiti podatke koliko to ima efekata i na smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, punjenje budžeta i opšti porast privrednog razvoja, a da ne govorimo o važnosti jednog ovakvog energetskog kapaciteta u smislu energetske sigurnosti snabdijevanja i obaveza koje imamo po evropskim direktivama", ističe direktorica FIPA-e Jelica Grujić.
Grujićeva dodaje da je, sa druge strane, svaka pojedinača investicija odnosno investitor najbolji ambasador i promoter zemlje kao pogodne lokacije za investiranje.
"Prema sadašnjim planovima, ovaj ruski investitor planira da uloži dodatnih 530 miliona eura do 2015. godine što će u narednom periodu donijeti još više pozitivnih efekata", najavila je Grujićeva.
Prema njenim riječima, ovakav način zaštite domaćeg proizvođača odnosno investitora jeste nešto što primjenjuju i zemlje u okruženju, čime se direktno obezbjeđuju nove i zadržavaju postojeće investicije.
"Ovo pitanje je test privrede politici da li samo deklarativno 'širimo ruke' investicijama, dok ih u praksi tjeramo od sebe", poručila je Grujićeva.
Zamoljena da komentariše podatke iz nedavne analize Svjetske banke koji ukazuju da je zbog komplikovane administracije ulazak stranog kapitala u BiH "gotovo nemoguć", zbog čega je BiH među 183 države svrstana na neslavno 116. mjesto u kategoriji ocjena pogodnosti poslovnog okruženja, ona je potvrdila da BiH ne može i ne smije biti zadovoljna tim nezavidnim položajem.
"Zaista se ne možemo pohvaliti tim 116. mjestom na skali od 183 zemlje koje su uzete u obzir u posljednjem 'Duing biznis' izvještaju, ali ako ništa drugo imamo mali pozitivan pomak u odnosu na prethodnu izvještajnu godinu. Ne samo mi, nego su i strani investitori svjesni da imamo dugotrajne i komplikovane procedure i da je to jedan od prvih razloga koji negativno utiču na konačno opredjeljenje za investiranje", rekla je direktorica Grujić.
Grujićeva je napomenula da izvještaji međunarodnih organizacija, konsultantskih kuća, nezavisnih eksperata, pa čak i novinarski članci u značajnoj mjeri kreiraju mišljenje javnosti i opredjeljuju stav potencijalnih investitora da uopšte uzmu u obzir određenu lokaciju za investiranje.
"Sa malo dobre volje, razumijevanja i tolerancije mislim da bismo se mogli pomjeriti sa tog mjesta, posebno ako uzmemo u obzir da su u značajnoj mjeri identifikovana 'uska grla' ovog procesa i predloženi načini njihovog uklanjanja. Tu prije svega mislim na aktivnu ulogu Svjetske banke i projekata regulatorne reforme čiji je cilj da, naravno u saradnji sa svim nivoima vlasti u BiH, stvori povoljniji ambijent za investiranje. Veliku, da ne kažem odlučujuću, ulogu u provođenju ideje unapređenja poslovnog okruženja, nažalost, imaće politika od koje, htjeli mi to priznati ili ne, zavisi i najmanji korak", konstatovala je Grujićeva u intervjuu Srni.
