Anela Šemić povodom 20 godina Nahle: Žene u BiH biznis pokreću više iz nužde nego iz prilike
"Žene, prema savremenim ekonomskim istraživanjima, igraju ključnu ekonomsku ulogu u uvođenju inovacija na tržište i kreiranju novih radnih mjesta, što predstavlja značajan doprinos kako globalnom ekonomskom rastu, tako i razvoju lokalnih zajednica. To je jedan od razloga zašto je, posebno posljednjih godina, došlo do značajnih promjena u kreiranju politike u ovoj oblasti na evropskom nivou, pa se na žensko poduzetništvo sve više gleda kao na prvenstveno ekonomsko pitanje, a ne pitanje rodne ravnopravnosti. U Evropi se žene danas smatraju izuzetnim poduzetničkim potencijalom, a Evropska komisija kroz svoje dokumente dodatno potiče na posvećivanje pažnje ovoj oblasti, ističući da ženska kreativnost i poduzetnički potencijali još nisu dovoljno prepoznati kao izvor ekonomskog rasta i novih radnih mjesta", govori nam Šemić na početku razgovora.
Žensko poduzetništvo u BiH, regiji i svijetu
Iako je na svjetskom nivou žensko poduzetništvo prepoznato kao veoma važan faktor ukupnog ekonomskog rasta, dodaje Šemić, u BiH još uvijek postoji značajan jaz između broja muškaraca i žena u poduzetništvu, a broj nezaposlenih žena je i dalje veoma visok.
"Žene u BiH biznis pokreću više iz nužde nego zbog prilike. Najčešći razlog pokretanja biznisa jeste nemogućnost povratka na posao poslije porodiljskog odsustva ili nemogućnost zaposlenja zbog dugoročne nezaposlenosti, što žene motiviše da se okušaju u poduzetničkim vodama. Nahla je radeći na terenu sa ženama kojima su bila potrebna praktična i teoretska znanja o pokretanju biznisa, izazovima koji ih očekuju na tom putu i kako ih prevazići, razvijala programe edukacije kako bi im pomogla u tome. Još uvijek ne postoji odgovarajuće obrazovanje u ovoj oblasti te su programi neformalnog obrazovanja jedina opcija sticanja znanja za ove žene, a najčešće ih realiziraju različita udruženja i edukacijski centri. Nahla je na kantonalnom nivou certificirana za pripremu i realizaciju ovakvih programa, a naši programi su modelirani prema stvarnim potrebama, što osigurava dugoročan efekt na polaznicu u pokretanju biznisa i prevazilaženju izazova njegovog praktičnog vođenja", pojašnjava Šemić.
"Prije nekoliko godina pokrenula sam vlastiti biznis koji sam bila primorana zatvoriti zbog nerentabilnosti. Susretanje s poduzetništvom se razlikuje od onog teoretskog dijela. Puno zamki, izazova i obaveza koji se stavljaju pred mladog poduzetnika bez iskustva, a vrijeme bespovratno teče" Sutka Pašić
Velika prepreka razvoju ženskog poduzetništva u BiH je nepostojanje jedinstvene baze podataka o ženama poduzetnicama. Stoga se centri kakav je i Nahla oslanjaju na prilično zastarjelu statistiku iz Ankete poslovnog okruženja i rezultata poduzeća, BEEPS.
Prema BEEPS-u, u BiH postoji 27,3 posto firmi čiji su vlasnici žene, što je ispod prosjeka zemalja Evrope i Centralne Azije, čiji procenat iznosi 33 posto. Zanimljivo je spomenuti da u BiH imamo 24,2 posto firmi u kojima su žene na najvišim menadžerskim pozicijama, što je iznad prosjeka Evrope i Centralne Azije, a riječ je uglavnom o srednje velikim preduzećima.
Šemić nastavlja govoreći nam da raspoređenost strukture u BiH na državni, entitetski i kantonalni nivo u FBiH uveliko usložnjava problematiku ženskog poduzetništva. Kako kaže, u BiH postoji mnogo aktera i institucija koji su relevantni i koji provode aktivnosti na razvoju poduzetništva, ali bez uzajamne koordinacije.
"Pozitivna mjera jeste što je Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta oformilo Fond za poduzetništvo s posebnim fokusom na žene i mlade, koji dobijaju dodatne bodove prilikom apliciranja za sredstva. Iskustvo Nahle jeste takvo da smo najveću podršku u oblasti jačanja ženskog poduzetništva imali od lokalnih općinskih i kantonalnih vlasti te međunarodnih organizacija", dodaje Šemić.
Oaza podrške za poduzetnice
Centar Nahla je tokom 20-godišnjeg rada svoje aktivnosti uvijek nastojao kreirati u skladu s potrebama u lokalnoj zajednici. Tako je posljednjih deset godina posvećen poduzetništvu, prvenstvno ženama koje žele pokrenuti vlastiti biznis ili poboljšati poslovanje. Kako poduzetnicama često trebaju vrlo raznoliki vidovi podrške, Nahla se postepeno razvila u specifičnu oazu podrške koja na više nivoa rješava probleme s kojima se susreću poduzetnice.
"Biti stranac u nepoznatoj zemlji je uvijek izazov. Ali, otvaranje vlastitog biznisa je još teža stvar! Prije ovog iskustva s akademijom bojala sam se svih zakona i propisa, jer ih nisam baš dobro poznavala, ali sada nakon usvojenog znanja, smatram da samo otvaranje posla i nije tako teško, potrebno je nešto malo novca i naravno volja za rad." Ekaterina Musa
"Zahvaljujući Nahlinoj podršci poduzetnice razvijaju svoje biznise, umrežavaju se s uspješnim poduzetnicama, uspijevaju osigurati finansijsku podršku za vlastiti biznis i, ono čime se posebno ponosimo, pokazuju empatiju i izuzetnu podršku prema drugim poduzetnicama i ženama koje žele svoje ideje pretvoriti u biznis. Potvrda toga jeste i da je naša posljednja obuka rezultirala pokretanjem tri biznisa još prije kraja projekta, zaposlenjem nekoliko polaznica te aukcijom poduzetništva kojoj je prisustvovalo više od 100 učesnika i učesnica, a koja ne samo da je imala ekonomski značaj, već je bila i prilika za pokretanje kompanije koja će omogućiti legalno poslovanje poduzetnicama koje još uvijek nemaju registrovan biznis. Također, projekt je doprinio boljem umrežavanju polaznica s potencijalnim partnerima i klijentima, analiziranju njihovih ideja, timskom radu, kao i prilici da se preciznije definišu djelatnosti kojim se žele baviti i da uplove u svijet poduzetništva. Nahla će, kao nastavak podrške ovoj grupi poduzetnica, kroz obuku za grafički dizajn povezati buduće poduzetnice s budućim grafičkim dizajnericama, kako bi ostvarile saradnju na izgradnji vizuelnih identiteta za svoje biznise, što predstavlja veoma dobar primjer integracije različih znanja i vještina koje se mogu steći unutar Nahle", kazala nam je Šemić.
Kroz razgovor s poduzetnicama, iz Nahle kažu da je primjetno povećanje zainteresovanosti lokalnih zajednica za razvoj poduzetništva, iako su rezultati još uvijek prilično skromni. Jedan od pozitivnih primjera koji ističu je inicijativa Jačanje lokalne demokratije (LOD), finansirana sredstvima Evropske unije, kroz koju 40 općina u BiH pri objavi grantova poseban fokus stavljaju na projekte usmjerene ka ekonomskom osnaživanju žena.
Najbolje u IT industriji
Odveć je poznato da su danas najbolji uslovi za rad u IT industriji, čega su svjesne brojne dame. Međutim, nedavno istraživanje kompanije Kolektiv pokazalo je da više muškaraca, njih 30 posto, ima napredne digitalne vještine, za razliku od žena čije digitalne sposobnosti se ogledaju u procentu od 19 posto.
"Potrebno je osnaživanje i integracija nezaposlenih žena na IT tržištu, kroz stjecanje digitalnih vještina koje su aktuelne i za kojima postoji potražnja, na čemu i CEI Nahla u posljednjih nekoliko godina intenzivno radi kroz obuke za grafički dizajn, digitalni marketing, database programming... Posebno nas raduje činjenica da kroz klub mladih Tignum aktivno radimo na promociji žena u onim oblastima i industrijama u kojima trenutno nisu zastupljene u velikoj mjeri", kaže Šemić.
Uz brojne administrativne poteškoće, dužine trajanja registracije i visoke poreze, najveći problem poduzetnica u BiH je nedostatak finansijskih sredstava. Iz Nahle kažu da je primjetan i nedostatak poduzetničke kulture među ženama, nedostatak samopouzdanja poduzetnica, nedostatak jakih i relevantnih mreža, adekvatne pripreme prije osnivanja biznisa, relevantnih informacija te relevantnog know-how uz pomoć kojeg bi se biznis mogao razvijati.
"Smatram da Akademija poduzetništva treba imati svoj kontinuitet i nastaviti pomagati ženama koje žele ostvariti svoju biznis ideju. Žene trebaju ohrabriti jedna drugu, podijeliti iskustva i znanja. A to je zapravo akademija. Trenutno radim biznis plan i čvrsto vjerujem da ću ostvariti svoju ideju. Zahvalna sam i sretna što sam upoznala divne i jake žene." Aida Avdić-Husić
Stoga, ono što preostaje poduzetnicama u BiH jeste edukacija kroz neformalno obrazovanje.
"Javnost će u godini u kojoj Nahla obilježava dvadesetu godišnjicu postojanja imati priliku pratiti rezultate dvadesetogodišnjeg rada upravo iz oblasti edukacije i spajanja polaznica obuka s tržištem rada kroz zapošljavanje i samozapošljavanje. CEI Nahla putem Nahline poslovne zajednice poduzetnicama nudi savjete i usluge vezane za pokretanje i uspješno vođenje biznisa i mentoring tokom cijele godine, a osnovali smo i Fond za poslovnu podršku u okviru kojeg poduzetnice mogu aplicirati za beskamatnu pozajmicu koja im predstavlja značajnu finansijsku injekciju za pokretanje ili razvoj biznisa. Pored toga, CEI Nahla u saradnji s partnerima kontinuirano kreira tailor-made obuke i programe koji imaju za cilj podršku poduzetnicama u izazovima koje im poslovno okruženje donosi. Svoje edukativne programe za poduzetnice kreiramo u skladu sa svjetskim trendovima u poduzetništvu, nastojeći im pružiti drugačiju perspektivu uočavanja prilika na tržištu, potencijala inovacija i značaja leadershipa u razvoju biznisa", zaključila je Šemić u razgovoru za naš portal.
