Zahtjevi HDZ-a i izborni zakon: FBiH trenutno živi belgijski politički model
HDZ godinama traži izmjene Izbornog zakona BiH. Pravdaju to stavom da su Hrvati preglasani i da "nelegitimni" predstavnici učestvuju u vlasti. Aktivno su o tome počeli govoriti od 2011. godine, kada je formirana Platforma na državnom niovu, a u vlast su umjesto HDZ-a ušli NsRzB i HSP, kao stranke koje dolaze s podrčja s hrvatskom većinom.
I do danas se ništa nije promijenilo. HDZ državu vidi kao zajednicu naroda, što je u suprotnosti sa načelima i zakonodavnim okvirom Evropske unije, koja državu gleda kao zajednicu građana s akcentom na individualna prava.
U BiH se gotovo u kontinuitetu nameće priča o "legitimnom predstavljanju" i o "konstitutivnim narodima". Prije nekoliko dana priču o ravnopravnosti Hrvata u BiH, svojom izjavom ponovo je vratio predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Miro Kovač (HDZ).
On je komentirao izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH i poručio da su Hrvati "zakinuti" te da trebaju dobiti svoju izbornu jedinicu.
"Hrvati u BiH trebaju dobiri izbornu jedinicu kako se takvo što ne bi ponavljalo", kazao je. On dodaje kako je zbog složenosti i "Belgija ustrojena na sličnom modelu koji svim trima zajednicama jamči ravnopravnost".
A kakva je politička situacija u Belgiji? Suštinski, Belgija koja je članica Evropske unije ima slične ili gotovo identične političke prakse kakve vladaju u FBiH.
Belgija je sastavljena od dvije federalne jedinice, Valonije i Flandrije, te regije Brisel. Podijeljena je na četiri jezičke zajednice; frankofonu Valoniju, flamansku Flandriju, dvojezični Brisel i zajednicu koja govori njemački jezik na istoku zemlje.
Naprimjer, kada su izbori u Belgiji održani 2010. godine, najviše glasova osvojila je desničarska Nova flamanska alijansa sa milion i 135 hiljada glasova. Međutim, iako je imala i matematičku i etničku većinu ("legitiman predstavnik" Flamanaca) Nova flamanska alijansa nije ušla u vlast, jer je formirana svojevrsna belgijska "Platforma".
"Belgijsku platformu" činile su stranke sa francuskog govornog područja – Socijalistička partija (koja je bila lider koalicije sa 895 hiljada glasova) i Reformski pokret, te flamanske stranke CD&V, Drugačija socijalistička partija i Open Vld. Premijer je, nakon dugotrajnih pregovora, postao Elio di Rupo, lider Socijalističke partije.
U sastav Di Rupove vlade nisu ušli u sastav "legitimni flamanski predstavnici". Tri flamanske stranke Nova flamanska alijansa, VB i GROEN! ostale su van vlasti, iako su zajedno imale 56 hiljada glasova više od flamanskih stranaka koje su ušle u vlast.
Činjenicu da nije ispoštovana etnička većina, odnosno da flamanski "legitimni predstavnici" (koji su dobili najviše flamanskih glasova) nisu ušli u vlast, već one flamanske stranke sa kojima su "francuske" stranke napravile politički dogovor, po logici HDZ-a predstavljao bi ukidanje ravnopravnosti Flamanaca u Belgiji.
"Belgijska platforma" bila je na vlasti do izbora 2014. Tada se desilo novo "preglasavanje". Ovaj put flamanske stranke su izbacile "legitimne predstavnike" francuskog govornog područja.
Nova flamanska alijansa, te također flamanske stranke CD&V i Open Vld, koalirale su, nakon izbora, sa valonskom strankom Reformski pokret (MR), iako je legitiman predstavnik francuskog govornog područja (Valonska regija i Brisel) bila Socijalistička partija sa skoro 140 hiljada glasova više.
Uzimajući u obzir navedene činjenice, možemo zaključiti da belgijski politički sistem, sa mogućnošću "nametanja predstavnika jednom od naroda", liči na postojeći političko-izborni okvir u Federaciji BiH, ali ne liči na model, koji predlaže HDZ BiH, kroz izmjene Izbornog zakona, a koji bi osigurao da u vlast ulazi onaj ko dobije najviše glasova od pripadnika "svog" naroda.
Stoga priča Mire Kovača o neophodnosti ustrojstva BiH po nekom belgijskom principu u praksi i ne pije mnogo vode. Stvaranje nove izborne jedinice, s većinski hrvatskim stanovništvom, značilo bi poraz države i ideala te nastojanja da je ova država za sve građane na svakom njenom pedlju.
Princ Harry stigao u London, kralj Charles se neće vidjeti s njim "jer je prezauzet"
