Ustavni sud BiH odlučuje o ustavnosti Zakona o šumama RS-a: Na pomolu zaokruženje državne imovine

Delegati u Vijeću naroda RS-a iz reda bošnjačkog naroda u više navrata su upozorili da je ovaj entitetski Zakon štetan po državu Bosnu i Hercegovinu, a naročito nakon odluke Ustavnog suda BiH iz 2019. o poljoprivrednom zemljištu.

Ekspert za državnu imovinu Muharem Cero za Klix.ba kaže da se radi o očekivanoj, ali i malo zakašnjeloj reakciji u smislu šteta koje su nastajale vlasničkim gospodarenjem šumama i šumskim zemljištem od strane entiteta RS.

"Jasno je da je krivo tumačenje vlasništva na javnim dobrima, poslije poljoprivrednog zemljišta, a i postojeće apelacije za rijeke u predmetu hidroelektrana na rijeci Drini, i sada pokretanje apelacije za šume i šumsko zemljište definitivno zaokruženje cjelovitog Dejtonskog mirovnog sporazuma“, kazao je.

On ističe da je tzv. dejtonska praznina nastala nedefinisanjem vlasništva na imovini iz kontinuiteta, a posebno na javnim dobrima, koji su vlasništvo svih građana na teritoriji cijele BiH, a ne jednog poddržavnog administrativnog aranžmana, nanijelo ogromne materijalne štete budžetu BiH i prihodima BiH.

"Očekivati je da poslije presude u predmet poljoprivredno zemljište se radi o istom ustavnom-pravnom osnovu, bude udovoljeno zahtjevu iz apelacije i da šumsko zemljište bude proglašeno vlasništvom suverena BiH. Sve ovo u konačnici zaokružuje Dejtonski mirovni sporazum i popunjava fatalnu dejtonsku prazninu nedefinisanja vlasništva na teritoriji. Ovo je zaokruženje teritorijalnog suvereniteta BiH, a ne kako se pokušava zaokruženje teritorijalnog integriteta i suvereniteta jednog entiteta“, kaže Cero.