U Historijskom muzeju postavljena izložba o 20 godina rada Tribunala u Hagu
Izložba prikazuje značajne trenutke u radu ovog suda tokom dvije decenije njegovog postojanja, a poseban naglasak je stavljen na ulogu MKSJ-a u utvrđivanju činjenica o zločinima, hapšenju optuženih i na njegovo naslijeđe.
Sarajevo je drugi grad po redu u kojem je postavljena ova izložba. Prethodno je bila postavljena u gradskoj vijećnici u Haagu.
"Izložba, između ostalog, prikazuje i potresna svjedočenja koja su se desila u sudnicama Haškog tribunala, a bilo ih je više od četiri hiljade. Tu su i pojedinačni predmeti protiv osoba koje su osuđene za ratne zločine, kao i oni u kojima se još uvijek sudi optuženima za ratne zločine", kazala je Nerma Jelačić, šefica Službe za komunikacije MKSJ-a.
Na pitanje šta će biti sa svim materijalima Haškog tribunala kada se on u konačnici zatvori, Jelečić je kazala da tu ustvari postoje dvije vrste materijala, to je sudska arhiva, od koje je dobar dio već sada dostupan javnosti na internet stranici MKSJ-a i radi se na tome da se taj materijal ostavi zemljama bivše Jugoslavije, onima koje su voljne da imaju informativni centar koji sadrži sudske arhive.
"Tu bi mogli dolaziti građani i istraživači koji bi mogli istraživati i one zločine i one osobe koje nisu vidjele lice pravde u Hagu ili domaćim sudovima, a kojima će se suditi još dugi niz godina. U BiH imamo interes sa sve tri strane za osnivanje takvog centra, u Sarajevu i Banjoj Luci, a u drugim zemljama je taj interes malo slabiji", kazala je Jelačić.
Kada je u pitanju druga vrsta materijala koje će Tribunal ostaviti iza sebe su, su sudnice i svi predmeti u njima.
"Recimo nakon Nürnberga u Njemačkoj su sačuvane stolice na kojima su sjedili optuženi za ratne zločine, a koje su sada izložene u muzejima širom Njemačke. Nadam se da ćemo i u tom pogledu naći partnere prije nego se Tribunal zatvori", dodaje Jelačić.
Izricanje posljednje presude u Tribunalu za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije očekuje se 2016. godine, bar što se tiče procjena na osnovu sadašnjeg tempa suđenja, a posljednja presuda bi trebala biti izrečena Ratku Mladiću.
"To još uvijek nije kraj, nakon presude dolaze žalbeni predmeti, čime će se baviti Mehanizam za međunarodne krivične tribunale. On će se baviti i zaostavštinom suda za Ruandu", kazala je Jelačić.
Budući da je Historijski muzej jedina muzejska institucija koja prikuplja građu iz historije naše zemlje, tako je i ova izložba otvorena upravo na ovom mjestu.
"Rad Tribunala u Hagu ima posebno mjesto u historiji BiH. Konsenzus oko toga kako je on radi i kako je on osnovan, ne postoji, niti će ikada postojati, kao ni mnoga druga pitanja iz historije BiH. Ali, ova izložba se bavi zločincima i žrtvom. Ne bavi se također samo našom zemljom, nego i susjednima. Izložba zapravo počinje od disolucije BiH, pa preati hronologiju Tribunala od prvog optuženog, preko potrage za ratnim zločincima, zaštitom svjedoka i procesima. Izložba je smještena ovdje u prostoru gdje je smještena i izložba 'Opkoljeno Sarajevo'. Opsada Sarajeva je procesuirana u Hagu, dobila svoj epilog. Mi imamo kontroverze oko Tribunala. To je ona stvar koja je recimo vezana za ulogu Ujedinjenih nacija u BiH. One su priznale BiH, ali '92. su isto tako donijele embargo na uvoz naoružanja u BiH, one su izdale garancije za zaštićenu zonu Srebrenica, pa se poslije toga desio genocid. Imaju kontroverze i oko toga da Haški tribunal vodi procese protiv pojedinaca, a da je donio presude za genocid. Jasno da genocid ne mogu počiniti pojedinci. Sve su to neke kontroverze, ali bitno je naglasiti da je Tribunal prikupio ogromnu dokumentaciju i da će ona tek sada postati predmetom naučnih istraživanja", kazao je Mesud Hero, viši kustos Historijskog muzeja BiH i koordinator izložbe.
Holivudski glumac iznenadio promjenom imidža na crvenom tepihu: Pitaju se šta mu se desilo
