Ugledni univerzitet koji je Orban protjerao iz Mađarske sada želi proširiti rad u Budimpešti

Kako je za Guardian rekao Carsten Q. Schneider, privremeni predsjednik i rektor CEU-a, univerzitet je zainteresovan za više programa u Budimpešti, pod uslovom da to ne naruši iskustvo studenata. Formalnih razgovora s novom mađarskom vladom, koja je obećala vratiti akademske slobode, još nije bilo.

"Ali naša ruka je ispružena, njihova ruka je ispružena, samo što oni imaju mnogo posla", kazao je Schneider.

Odluka na upravnom odboru

Izgledi za univerzitet promijenili su se nakon što je Peter Magyar u aprilu ubjedljivo pobijedio na izborima, uz obećanje da će iskorijeniti korupciju i reformisati državu.

Schneider smatra da bi jačanje statusa privatno finansiranog univerziteta u Budimpešti bilo "simbol akademske slobode i otpornosti". Dodao je da to zavisi od dobre volje i od finansiranja koje ne dolazi od mađarske vlade, a odluku će donijeti upravni odbor od 13 članova, među kojima su George Soros i njegov sin Alexander.

"Ne želimo poseban tretman. Mi smo velika vrijednost, pa hajde da nešto dogovorimo", poručio je.

Potpunog povratka ipak neće biti, jer univerzitet, kako kaže rektor, u Beču odlično napreduje. Svaka promjena morala bi osigurati da studenti mogu kombinovati predmete, naprimjer ekonomiju i historiju, bez putovanja između dva grada udaljena više od 200 kilometara.

Zakon koji je poništio sud EU

CEU je 1991. osnovao američki finansijer mađarskog porijekla George Soros, s ciljem da učvrsti demokratske promjene u regiji. Univerzitet je morao prestati dodjeljivati diplome u Budimpešti nakon zakona za koji se smatralo da je usmjeren upravo protiv njega.

Sud pravde EU je 2020. poništio taj zakon, poznat kao "Lex CEU", uz ocjenu da krši Povelju EU o osnovnim pravima, ali presuda je stigla prekasno. Univerzitet danas u Budimpešti ima 312 uposlenika, uglavnom u administraciji, dok je u Beču 476 uposlenih i cjelokupna nastava.

CEU, usmjeren na društvene nauke, pravo i humanističke nauke, ima više od 1.400 studenata iz 103 zemlje, uglavnom na master i doktorskim studijima. Prema Schneiderovim riječima, studenti iz SAD-a sada su prvi put najbrojnija grupa na masteru, s udjelom od 10 posto, a broj prijava iz Amerike porastao je otkako je Donald Trump pokrenuo kampanju protiv elitnih univerziteta.

Schneider, njemački politolog koji se bavi demokratijama i tranzicijom režima, ocijenio je da je Magyar uspješno okrenuo Orbanovu političku mašineriju protiv njega samog.

"Ljudi i vještine potrebni da se sruši nedemokratski režim nisu isti, a ponekad su i suprotni od onoga što je potrebno da se uspostavi demokratija", rekao je.

Prema njegovom mišljenju, Mađarska bi mogla postati prva "postiliberalna demokratija" na svijetu i model obnove demokratije, ali je izrazio i sumnju zbog teške ekonomske situacije u zemlji. Pravi test bit će, kako kaže, trenutak kada Magyar počne gubiti podršku i kada se u njegovom pokretu pojave pukotine.