Komentari (36)
Povratak na članak
Prijava korisnika
NAPOMENA: Komentarisanje članaka na portalu Klix.ba dozvoljeno je samo registrovanim korisnicima. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korištenja komentara.
Arzija je veci turcin od turaka!
\" U Turskoj ga poštuju i muslimani jer je bio \"dobar čovjek\" \" E, kako bi bilo fino znati na koga se baciše ovi naši izrodi......
sta se vi bosnje mijesate i pisete o necemu o cemu nemate pojma, culi da zvoni a ne znate u kojoj...eh. pojma nemate. vidim, ovi komentatrori pobjegli sa teme, ono sto im se ne svidza, izbjegavaju, pa ce opet o kupatilima, rimskim.
kako oni mogu biti ponosni na \"svog sina\" kad su oni osvajaci, a on je rodjen prije nego su oni krocili na to tlo. onda su mu srusili i spalili crkvu, pa sad nesto...isto ko i bosnje sto su ponosni na curki sto im je zatrla identitet i sve sto su bili nekada.
sadasnja curki je puna rimskih gradjevina, citaj vizantijskih. i rimljani su bili osvajaci, ali tako je to. marija je svoje posljednje dane provela na tim prostorima.
ono bosnje tvrde da su turci donijelin kupatilo evropljanima??? ahaha. to su draga nasa bivsa bracho slabih karaktera rimska kupatila, koje su oteli uz pomoc krive sablje divljaci iz azije onomad.
pola turske su poturceni, jer ni autohtono stanovnistvo nije moglo nestati, tu su im se pradide molile bogu. onih zelenih ociju, i plavih i smedjih. ojha. oni nekom kazu da nije bilo pravoslavlja, mislim, izviru im freske i ikone sa zidova dzamija, ispod maltera...beezi bre... sad ispod svake dzamije ima temelj crkve.
nisu turci dozvolili, nego ih je eu natjerala, zbog zalbi na nepostovanje ljudskih prava i sloboda. A toliko su tolerantni, da su dozvolili jednom godisnje, a kad oni pocnu jaukati po evropi, eh...stvarno, stvarno...i kakve veze ima sveti nikola sa djeda mrazom, i kakva misa...a prav oslavlja je bilo dokle seze vizantija i cirilica. odnosno, istocno rimsko carstvo.
Naravno, kao i svaki mit, i ovaj otkz. Dijeda Mrazu i kasnije je proširen. I tako ,s vremenom „dobija“ rezidenciju na Severnom polu, koja se kasnije pretvara u pravu fabriku igračaka, ženi se, a ima i gomilu pomoćnika - patuljaka u zelenoj odeći koje predstavljaju ostatke nekadašnjih verzija dečjeg darodavca. ( Sadrzaj vecine teksta i podaci preuzeti sa stranice-link http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/12/29/srpski/R06122801.shtml
U zavisnosti od toga ko ga i kad opisuje, tkz. Dijeda Mraz se predstavlja kao krupni belobradi muškarac u zimskom kaputu zelene, bele ili crvene boje. Ipak, s vremenom on dobija sve odlike po kojima je i danas poznat,Priča o tkz. Dijeda Mrazu i njegovom životu, u stvari, predstavlja spoj mnogih različitih mitova i legendi uobličenih relativno skoro, tek u dvadesetom vijeku. Ima razne nazive Senta Kloz, Krizmas Men, Sinterklas, Joulupuki, Per Noel ili Deda Mraz.Mit o Deda Mrazu kakav mi poznajemo uobličen je u Sjedinjenim Američkim Državama. On tamo još početkom 19. veka dobija amerikanizovano dansko ime Senta Kloz, ali je legenda o njemu dalje razvijana skoro čitav vijek.Uspostavljen je 1931. godine tokom reklamne kampanje \"Koka-Kole\". Slikar Hadon Sandblam ga je tada naslikao baš onako kako ga i danas znamo.
Zanimljivo je da su u mnogim krajevima Nikoli dodavane odlike nekih lokalnih mitskih ličnosti koje su „dijelile“ poklone deci. Tako je u nordijskim zemljama on spojen sa Julupukijem, bićem koje je donosilo poklone deci, da bi kasnije dobio i odlike patuljka koji obavljao isti posao. Takođe, on je dobio i mnoge odlike nekih starih paganskih božanstava poput Odina i Beloboga za koje se, takođe, verovalo da jednom godišnje posećuju ljude i dele dijeci poklone. Tkz. Dijeda Mraz nije više uvijek. nosio biskupsku odeću u kojoj je Nikola obavezno prikazivan, već je više ličio na nekog danskog mornara u zelenom kaputu i sa lulom u ustima, da bi onda bio pretvoren i u patuljka. Tako se u poznatoj poemi \"Poseta Nikole\" Klementa Klarka Mura, napisanoj 1822 god . i veoma bitnoj za nastanak mita o Deda Mrazu, govori o malom vilenjaku koji putuje u letećim sankama, spušta se niz dimnjake i dijeci dijeli poklone.
Legenda o Deda Mrazu Slikar Hadon Sandblam ga je naslikao 1931. godine baš onakvog kakvog ga i danas znamo za potrebe reklamne kampanje \"koka-kole\" Jedna od ličnosti koja je najviše inspirisala mit je svestenik Nikola. Svestenik iz Smirne živjeo je u četvrtom vijeku. Pripovjeda se da je bio izuzetno darežljiv čovek, što je veoma značajno za nastanak mita i legendi o Dijeda Mrazu. Rođen je u bogatoj porodici, ali zemaljska bogatstva mu nisu mnogo značila pa se okrenuo monastvu.Sve svoje bogatstvo je razdelio siromašnima i dijeci. Ovo je bilo veoma značajno, pa je legenda o njemu zaživjela, i u mnogim zemljama Nikola je postao onaj koji svake godine dijeci deli poklone. Posle protestantskih reformi, proslavljanje katoličkih svetaca bilo je zabranjeno, pa samim tim i proslavljanje praznika Nikole. Nikola ili tkz. Sinter Nicolaas, na holandskom jeziku, postao je Sinterklaas, a ovo njegovo ime je kasnije u Americi zbog izgovora promenjeno u tkz. Senta Kloz (Santa Clause).
ILUZIJA IZA PARAVANA: Nisam baš uvjeren da danas ljudi vjeruju u BOGA... Raznolikost svjetskih religija je samo neprovidni paravan. Danas u realnosti postoji SAMO JEDNA JEDINA RELIGIJA (IDOLOPOKLONIČKA ILI IDOLATRIJSKA) U KOJOJ CENTRALNU ULOGU IMA PUTNIČKI AUTOMOBIL...
I jednom godisnje je puno,sta treba da im zemlju opogane,pa ga sutra traze otcjepljenje.
Hajmo iz RS u Anadoliju.
Arzija bona vidis sta rade tvoja braca Turci zato se spremaj sreco da mi se uvalis u krilo jer imam jedan zesci poklon zate.
Izvinite sto sam zabaljezgao jer sam ga jutros popusio svom vlastitom ocu pa mi se nesto zamantalo u glavi. Selam, selam, kobasica, mortadela