Na današnji dan
26

Tačno su 33 godine od pada Berlinskog zida: Da li je podjela na istok i zapad i dalje vidljiva?

B. H.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Dana 9. novembra 1989. godine dogodilo se nešto što su svi mislili da je nemoguće, otvorena je granica između Istočne i Zapadne Njemačke. Tog dana ulice Berlina bile su prepune, s obje strane zida.

Berlinski zid, simbol Hladnog rata, izgrađen je gotovo preko noći 13. augusta 1961. godine. Kao rezultat toga Njemačka, grad Berlin i mnoge porodice su razdvojeni. Takva podjela je trajala 28 godina, dva mjeseca i 28 dana.

Više od 5.000 građana DDR-a (Njemačke Demokratske Republike poznate kao Istočna Njemačka) pobjeglo je u zapadni Berlin unatoč barijerama, ali mnogi pokušaji bijega nisu uspjeli. Winfried Freudenberg bio je posljednja žrtva Zida, 8. marta 1989. srušio se s improviziranim balonom nakon što je s velike visine preletio granicu sektora u zapadnoberlinskoj četvrti Zehlendorf.

Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE

Protesti brojnih građana Istočne Njemačke i odluke tadašnjeg šefa vlade Sovjetskog Saveza Michaela Gorbačova bili su odlučujući faktori za nestanak zida.

Danas je potrebno tražiti historijske dijelove zida u Berlinu a to je ono što mnogi turisti rade. Berlinski zid također je umjetničko djelo. East Side Gallery najduži je sačuvani dio Zida. 1990. godine oslikalo ga je 118 umjetnika iz 21 zemlje.

A šta je ostalo od razlika između Istoka i Zapada među ljudima koje je razdvajao Berlinski zid? Nije lako znati koje predrasude i dalje postoje u glavama ljudi, ali postoje brojke koje pokazuju da još uvijek postoje mjerljive razlike, kao i da su one sve manje.

Od 1990. do 2019. godine broj stanovnika u zapadnim njemačkim saveznim državama povećao se za 5,4 miliona ljudi. U istom je razdoblju pet istočnonjemačkih saveznih država izgubilo oko 2,2 miliona stanovnika. Prema podacima Državnog centra za građansko obrazovanje, ta migracija s Istoka na Zapad je zaustavljena 2015. godine.

Izvještaj "Istočna Njemačka: Novi pogled" iz 2022. godine u kaže da je samo 39 posto istočnih Nijemaca zadovoljno demokratijom u Njemačkoj, dok je na Zapadu to 59 posto.

U izvještaju se dalje navodi da je u vrijeme istraživanja u augustu 2022. godine samo 26 posto ispitanih na Istoku bilo zadovoljno radom federalne vlade. U zapadnim saveznim državama zadovoljstvo je trenutno 44 posto.

Navodi se i da samo 43 posto istočnih Nijemaca i 58 posto zapadnih Nijemaca vjeruje "da uvijek možete slobodno izraziti svoje mišljenje bez upadanja u nevolje".

Prema državnom centru za političko obrazovanje, istočni Nijemci još uvijek zarađuju u prosjeku 14 posto manje od zapadnih Nijemaca. Dohodovne razlike su se smanjivale vrlo sporo od sredine 1990-ih.

Istočne savezne države su također lošije kada je riječ o financijskim prilikama. Dok privatna kućanstva u zapadnim saveznim državama imaju nekretnine i financijsku imovinu u prosjeku od oko 182.000 eura, kućanstva u istočnim saveznim državama imaju oko 88.000 eura kapitala u prosjeku.

Politička razlika između Istoka i Zapada koja se najviše pominje je popularnost krajnje desne stranke AFD. Prema Statisti, 19,1 posto istočnih Nijemaca glasalo je za AFD na saveznim izborima 2021. godine, u usporedbi sa samo 8,2 posto u zapadnim saveznim državama.

Ali čak i ako stvari idu sporo i ne uvijek lako, "ono što pripada zajedno raste zajedno", rekao je Willy Brandt 9. novembra 1989. godine, a te riječi imaju svoju težinu i dan danas.