Izgon stranaca počinitelja kaznenih djela već je moguć pod određenim uvjetima, no tekst predlaže automatsko oduzimanje boravišne dozvole strancima proglašenima krivima za "silovanje, težak seksualni delikt, nasilna djela kao što su provale i pljačke", za "preprodaju droge", ali i "zloupotrebu socijalne pomoći".
Ostale švicarske stranke protive se prijedlogu u zemlji koja ima 21,7 posto stranaca, upozoravaju da je posrijedi kršenje međunarodnog prava te da predloženi tekst zanemaruje težinu kaznenog djela. To bi u praksi značilo da bi iz Švicarske automatski bila prognana žena koja u kućanstvu radi dodatne sate na crno kao i višestruki silovatelj koji ponavlja zločin, upozorava Savezni ured za migracije.
Amnesty International upozorava da bi izbjeglice "mogle biti prognane u zemlje u kojima se prakticira mučenje ili smrtna kazna", a što je protivno međunarodnom pravu i neprihvatljivo. Kako bi izbjegla osude kakvima je bila izložena nakon zabrane minareta, vlada je podnijela protuprijedlog koji uzima u obzir težinu kaznenih djela i o kojem će Švicarci također morati glasati.
Politolozi i stručnjaci smatraju da u Švicarskoj percepcija nesigurnosti raste brže nego što se to događa u stvarnosti te da je Švicarska postala konzervativnija, nacionalističkija i možda ksenofobnija.
Ankete predviđaju da bi Švicarci mogli podržati inicijativu s 54 posto. Bude li tako, ugled će joj biti narušen u inozemstvu kao i 2009., kada su se birači izjasnili za zabranu minareta, a vlada će biti pred izazovom kako pomiriti zahtjeve međunarodnog prava i želje svog naroda.
Švicarska nije usamljena u protjerivanju stranaca počinitelja kaznenih djela, jer se određeni oblici progona provode i drugdje u Evropi. U Danskoj, Francuskoj i Grčkoj izricanje kazne strancu može biti popraćeno i mjerom izgona, kao i u Nizozemskoj gdje ta mjera ovisi o težini počinjenog djela, ali i o duižni boravka u toj zemlji.
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
