Šta se krije iza operacije "Željezna kapija": Netanyahu predložio, a Trump naredio potpunu kopnenu blokadu Irana

Trump i Netanyahu su na tom sastanku razgovarali o više opcija za pojačavanje pritiska na Iran, a jedna od njih bila je i kopnena blokada, objavio je Telegraph još u vrijeme susreta.

Trump je prošle sedmice najavio da je uspostavljena jedinica Task Force Iron Gate (Željezna kapija). Centralna komanda SAD-a (CENTCOM) saopćila je da tim ima 20 članova, civila i vojnika, i da je smješten na Floridi.

Zadatak mu je da otkriva i sprečava nezakonite pošiljke preko kopnenih granica Irana i Kaspijskog jezera, od naprednog naoružanja i tehnologija dvostruke namjene do sankcionisanih materijala i nezakonitih prihoda. Teheran se sve više oslanja na kopnene trgovačke rute da bi zaobišao američku pomorsku blokadu.

"Task Force Iron Gate je u punoj snazi u Islamskoj Republici Iran. Uz najveću pomorsku blokadu u historiji, vrlo malo ulazi u Iran ili izlazi iz njega", napisao je Trump na mreži Truth Social.

Telegraph ipak navodi da bi inicijativa mogla biti i manevar za odvlačenje pažnje. Neimenovani izvor je tom listu rekao da su Izrael i SAD možda namjerno plasirali plan kao lažni trag, kako bi odvukli pažnju Irana od svog stvarnog sljedećeg poteza.

Iranska Revolucionarna garda poručila je da će pokušaj Washingtona propasti.

"SAD nikada neće moći nametnuti ekonomsku blokadu koju provode i predlažu pod različitim imenima i kroz različite planove", rekao je glasnogovornik Garde Hossein Mohebi, prenijela je agencija Fars.

Zašto kopno?

Otkako je Amerika blokirala Hormuški moreuz, iranski uvoz i izvoz preusmjeren je na kopnene granice. Prema pisanju Telegrapha, na granicama s Turskom i Pakistanom stvaraju se kolone kamiona, a iz Kine stiže sve više teretnih vozova.

Izvor upoznat s razgovorima rekao je tom listu da Trump smatra da je strategija za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza došla do kraja. Zbog toga razmatra nove korake eskalacije kojima bi Iran natjerao nazad za pregovarački sto.

Ko može srušiti blokadu?

Uspjeh blokade zavisi od sedam iranskih kopnenih susjeda: Iraka, Turske, Pakistana, Afganistana, Turkmenistana, Armenije i Azerbejdžana. Preko Kaspijskog jezera Iran je povezan i s Rusijom. Izvori Telegrapha navode da se Pakistan i Irak ne smatraju bliskim saveznicima SAD-a i da bi mogli biti slabe karike. Nije izvjesno ni da bi susjedi pristali ugroziti vlastitu ekonomiju ograničavanjem trgovine.

Granice s Afganistanom i Pakistanom duge su po više od 900 kilometara i decenijama služe za šverc goriva, droge, oružja i ljudi. Washington bi teško mogao uvjeriti talibanski režim u Kabulu na saradnju. Bivši pakistanski ambasador u Washingtonu Husain Haqqani nedavno je napisao da Islamabad ne bi lako žrtvovao ambiciju da postane trgovačko čvorište.

Matthew Savill, direktor vojnih nauka u londonskom institutu RUSI, očekuje da će SAD obavještajne podatke koristiti za praćenje novca i usmjeravanje policije savezničkih zemalja. Nakon toga, kako kaže, moguća je i upotreba sile, poput udara ili tajnih kopnenih operacija SAD-a ili Izraela kojima bi se zaplijenile komponente. Smatra da će biti znatno teže ako robu šalju Rusija i Kina.

Poluzvanična agencija Mehr ocijenila je da Amerika nakon neuspjeha vojne kampanje i pomorske blokade sada uzalud pokušava pritisnuti Teheran kopnenim ograničenjima.