Želi na čelo ANUBiH
9

Mirsada Hukić: Akademija mora izaći iz institucionalne neizvjesnosti - znanje, izvrsnost i mladi su njena budućnost

Piše: S. H.
Njenim izborom za predsjednicu ANUBiH ova institucija prvi put u svojoj šezdesetogodišnjoj historiji dobila bi ženu na čelu
Akademkinja Mirsada Hukić, ugledna bosanskohercegovačka naučnica, redovna članica ANUBiH, profesorica emeritus i potpredsjednica Međunarodnog komiteta za bioetiku UNESCO-a, kandidatkinja je za predsjednicu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Njenim izborom ova institucija prvi put u svojoj šezdesetogodišnjoj historiji dobila bi ženu na čelu.

Međutim, Hukić u kandidaturu ulazi s ambicijama koje nadilaze simboliku tog historijskog iskoraka. Iza nje je više od pet decenija naučne, univerzitetske i rukovodne karijere, brojni međunarodni istraživački projekti i iskustvo stvaranja institucija i okupljanja naučnih timova.

Tokom pandemije koronavirusa, kada je društvu nauka bila potrebnija nego ikada, sa saradnicima je razvijala sistem za praćenje epidemije i procjenu njenog širenja. Bio je to jedan od primjera kako znanje i istraživački kapaciteti Akademije mogu imati neposrednu društvenu primjenu.

Sada to iskustvo želi staviti u službu razvoja ANUBiH, nudeći program konkretnih institucionalnih promjena, snažnijeg međunarodnog povezivanja i otvaranja Akademije mladim generacijama.

Mogućnost da žena prvi put bude izabrana za predsjednicu Akademije svakako ima simbolički značaj. Ona bi, pored ostalog, govorila o naglašenoj ulozi žena u nauci, obrazovanju i umjetnosti. Međutim, Mirsada Hukić ističe da je njena kandidatura prevashodno potaknuta željom da iskustvo u nauci, univerzitetskom obrazovanju, rukovođenju institucijama i međunarodnoj saradnji učini korisnim Akademiji u vremenu kada se ona suočava s ozbiljnim izazovima.

Kandidatura koja nadilazi historijsku simboliku

"Tokom profesionalnog života imala sam priliku razvijati institucije, okupljati naučne timove i uspostavljati međunarodne saradnje. Naučila sam da se rezultati ne postižu samo dobrom idejom nego organiziranim radom, odgovornošću i spremnošću da se problemi rješavaju. Akademija ima izvanredan intelektualni potencijal. Moja je želja da taj potencijal bude snažnije povezan, organiziran i prisutan u društvu.", kaže nam Hukić.

Decenije istraživanja
Decenije istraživanja

Institucionalna odlučnost umjesto višegodišnje neizvjesnosti

Neriješen institucionalni status ANUBiH jedno je od najznačajnijih pitanja s kojima se Akademija u prethodnih nekoliko decenija suočava. ANUBiH nije institucija koja je nastala jučer. Ona ima historijski i zakonski kontinuitet, vlastitu naučnu tradiciju, članstvo, međunarodne veze i rezultate rada. Uprkos tome, već godinama se suočava s pravnim i administrativnim problemima koji ozbiljno opterećuju njeno funkcioniranje.

Hukić ističe da je to pitanje s pravom uvrstila na prvo mjesto ponuđenog programa rada.

"Smatram da je potreban sistematičan, uporan i pravno argumentiran pristup. Ne želim da se nastavi praksa u kojoj se problem samo konstatira. Potreban nam je jasan institucionalni postupak, s definiranim koracima i odgovornostima. Govorim o institucionalnoj odlučnosti. Akademija mora biti spremna da brani svoj status i autonomiju, ali i da pritom gradi saradnju s institucijama od kojih zavisi ostvarivanje njenih zakonskih prava.", smatra Hukić.

Na činjenicu da se sadašnji predsjednik Muris Čičić, koji je na čelu Akademije od 2021. godine, odnosno dva uzastopna mandata, ponovo kandidovao, čime se otvara pitanje mogućnosti njegovog trećeg mandata u odnosu na Statut ANUBiH, Hukić smatra da Akademija, kao institucija koja zastupa naučne i etičke vrijednosti, mora u vlastitom djelovanju pokazivati dosljedno poštovanje pravila.

Javno priznanje ZDK, Zenica, 2026.
Javno priznanje ZDK, Zenica, 2026.

"Smatram legitimnim postaviti pitanje - kakvu Akademiju želimo u narednim godinama i šta je potrebno promijeniti da bi ona odgovorila na izazove vremena. Moja kandidatura zasniva se na programu koji predviđa konkretne institucionalne promjene, rokove i rezultate. Vjerujem da akademici trebaju odlučivati na osnovu takvih programa, a ne samo na osnovu kontinuiteta rukovođenja.", kaže nam Hukić.

U programu rada koji je prilikom prihvatanja kandidature Hukić ponudila kolegama, zanimljiva je formulacija da ANUBiH treba od reprezentativne postati djelotvorna akademija. Smatra da akademija treba njegovati svoju tradiciju, naučni autoritet i dostojanstvo. Ali te vrijednosti ne smiju postati razlog njenog udaljavanja.

"Živimo u vremenu u kojem se društva suočavaju s ogromnim promjenama. Nauka i tehnologija mijenjaju privredu, medicinu, obrazovanje, komunikacije i svakodnevni život. Istovremeno, Bosna i Hercegovina suočava se s problemima koji zahtijevaju ozbiljne naučne analize i dugoročne strategije. Akademija raspolaže znanjem koje može doprinijeti razumijevanju tih problema. Ne treba čekati da nas neko pozove. Akademija mora sama prepoznavati probleme i nuditi odgovore.", smatra Hukić.

Naučne ideje moraju postati konkretni rezultati

Dva pitanja na koja posebno ukazuje jesu dinamičnost u rukovođenju i povezivanje generacija u nauci.

Zasjedanje UNESCO-a, Pariz, 2026.
Zasjedanje UNESCO-a, Pariz, 2026.

"Tokom karijere mnogo sam naučila o tome kako se stvaraju uslovi za istraživanje, kako se okupljaju timovi i kako se naučne ideje pretvaraju u projekte. Bila sam u situacijama kada su postojali ozbiljni materijalni i organizacijski problemi, ali rad nije smio stati. Smatram da je to iskustvo važno i za Akademiju. Njen predsjednik mora poznavati naučni rad, ali mora biti sposoban i povezivati ljude, osiguravati institucionalnu podršku, razvijati saradnju i otvarati nove mogućnosti. Akademija ne smije zavisiti samo od entuzijazma pojedinaca. Potrebni su joj trajni organizacijski mehanizmi koji omogućavaju da ideje postanu programi, a programi rezultati.", poručuje Hukić, ističući važnost uključivanja i okupljanja mladih naučnika oko ANUBiH.

Međunarodna saradnja jedno je od područja u kojima Hukić ima posebno bogato iskustvo. Godinama je predstavljala Bosnu i Hercegovinu u programskim odborima Evropske komisije, učestvovala u brojnim međunarodnim istraživačkim projektima i uspostavljala saradnju s vodećim evropskim naučnim institucijama. Danas je potpredsjednica Međunarodnog komiteta za bioetiku UNESCO-a. Takvo iskustvo, smatra, može biti dragocjeno za Akademiju, posebno u osiguravanju međunarodne projektne i finansijske podrške. U svom programu zato predviđa stručni tim za pripremu evropskih projekata i organiziranje godišnjeg foruma evropskih akademija u Sarajevu.

Mlada akademija – ulaganje u buduće generacije

"Akademija okuplja ljude s velikim znanjem i iskustvom. Ali to iskustvo dobija dodatnu vrijednost kada se prenosi na mlade istraživače, kada im se otvaraju mogućnosti saradnje i kada se njihova energija i nove ideje uključuju u naučne projekte. Zato predlažem osnivanje Mlade akademije, koja bi okupljala najuspješnije mlade naučnike i umjetnike, omogućavala njihovo mentorstvo i povezivanje s članovima ANUBiH. Želim da mladi ljudi Akademiju doživljavaju kao instituciju kojoj pripadaju i prije nego što steknu akademska zvanja. Dakle, Akademija u kojoj izvrsnost ostaje jedino mjerilo, mladi dobijaju priliku, a nauka i umjetnost čuvaju svoju nezavisnost od politike – temelj je programa s kojim ulazim u izbor za predsjednicu ANUBiH.", zaključila je Hukić.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se