Šta čeka Kubu: Brži internet, pristup tehnologiji i izvoz od 4,7 milijardi eura godišnje
To ne znači samo da će doći do otvaranja američke ambasade u Havani i kubanske u Washingtonu, već će pomirenje nakon pola vijeka doprinijeti prekidu izolacije ostrvske države koja će nadalje pospješiti njen ekonomski i društveni razvoj.
Samo 140 kilometara od obala Floride nalazi se država koja je bila predmet opsesije američkih vlasti i koja je učestvovala u krizi dovoljno užarenoj da izazove nuklearni rat.
Pored simbolične razmjene dugogodišnjih zatvorenika, promjena odnosa između Kube i SAD-a za Havanu znači puno više od otvaranja granica ili ulazak američkih artikala u prodavnice, piše Business Week.
Odluka je zasnovana na dubokim ekonomskim razlozima, a koji su se pojavili padom uticaja Venecuele i Rusije na karipsku državu, a u jeku spuštanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu koje direktno utiču na moć dvije zemlje.
Javno obećanje o pomirenju došlo je i nakon intervencije Pape Franje, nekoliko tajnih sastanaka kubanskih i američkih delegacija u Vatikanu i Kanadi, te konačno nakon 45 minuta dugog telefonskog razgovora između Obame i Castra.
Promjena politika desit će se vrlo brzo, a već narednih sedmica očekuju se prvi veliki koraci poput oslobađanja više od 50 političkih zatvorenika na Kubi.
Komunikacije su također u fokusu normalizacije odnosa, a ponajviše ima riječi o povećanju kvalitete telefonije i interneta. To će omogućiti povećane uvozne opcije koje bi američke kompanije iskoristile u vrlo kratkom roku nakon čega bi se mogla desiti svojevrsna telekomunikacijska revolucija na kubanskom tlu.
Ipak, šta će Raul Castro učiniti po pitanju odobrenja takvih projekata stranih firmi ostaje da se vidi. Trenutni pristup internetu je izuzetno skup, košta oko četiri eura po satu i to samo u internet kafeima koje kontroliše država. Veću perspektivu kubanskog života lakše je vidjeti kada se to usporedi sa prosječnom mjesečnom platom od 17 eura, piše Technology Review.
"Uobičajene stvari kao što su računari, mobilni telefoni ili USB stickovi ne mogu se lako naći i kupiti, a ljudi na Kubi ih žele imati", rekla je Ellery Roberts Biddle, urednica Global Voices Advocacyja i autorica studije o internetu na Kubi.
Ipak, ni prethodnih godina Kuba nije bila u potpunosti zatvorena prema SAD-u, čemu svjedoči podatak CIA-je da je 2012. godine uvoz iz SAD-a u Kubu iznosio oko četiri posto ukupnog državnog uvoza.
Procjenjuje se da bi nakon potpune normalizacije američki izvoz u Kubu mogao dostići 3,4 milijarde eura godišnje, dok bi kubanski izvoz u SAD mogao dostići visinu od zavidnih 4,7 milijarde eura, piše Economic Times.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
