Izjava, koju su sa zanimanjem prenijeli mediji u Hrvatskoj, ne sadrži nove elemente, jer se radi o jednom od niza projekata koje je u svom planu strateškog razvoja države do 2023. godine postavila Janšina vlada na početku svog mandata. Aktualizirana je s obzirom na plan da se do kraja ove ili početka iduće godine bila donesena odluka o tome gdje će biti smješteno trajno skladište radioaktivnog otpada za cijelu Sloveniju. Primarna lokacija je Krško, a u igri su još i Brežice.
Vizjak je u svojoj izjavi ponovio da se u Sloveniji povećava potrošnja električne energije, kao i udjel uvoza, te da će zbog dotrajalosti sadašnjih kapaciteta u roku nekoliko godina godišnje nedostajati kapaciteti od oko 500 megavata, što bi se moglo nadomjestiti gradnjom drugog bloka u Krškom.
Primarni interes Slovenije, ističe Vizjak, je osiguranje domaćih kapaciteta, a ne uvoz, pa je u tom smislu istaknuta i moguænost drugog bloka, "ali samo ako Slovenija sve veće potrebe za energijom ne bi mogla pokriti iz drugih, u prvom redu obnovljivih izvora". Alternativa postavljanju drugog nuklearnog bloka bila bi plinska elektrana velikog kapaciteta, ali se pretpostavlja da bi struja iz nje bila manje racionalno rješenje u pogledu troškova, te osjetljivija kao strateški projekt, ističu slovenski izvori u vezi s ponovno aktualiziranim pitanjem gradnje nove nuklearke.
U slučaju da dođe do realizacije gradnje drugog bloka nuklearke nužno je potrebno prije toga riješiti pitanje radioaktivnog otpada, istaknuo je Vizjak. Poznato je da to pitanje Slovenija povezuje s hrvatskim financiranjem trajnog skladišta radioaktivnog otpada i razgradnjom sadašnje nuklearke, kojoj po ranijom planovima radni vijek ističe 2023. godine.
Ukoliko bi došlo do odluke o gradnji drugog bloka, investitor bi bilo poduzeće Gen - energetika, u čijem je vlasništvu "slovenska" polovica sadašnje nuklearke.
Visina investicije bila bi nešto veća od dvije milijarde eura. Optimalni rok kada bi reaktor počeo proizvoditi električnu energiju bila bi 2017. godina, a sada predviđena proizvodna cijena je 35 do 40 eura za megavat sat. Uvjet za to je da se trajno skladište radioaktivnih otpadaka za sadašnju nuklearku sagradi do 2013. godine.
Slovenski mediji prenose da su lokalne zajednice i vodeće ekološke udruge i dalje nesklone projektu iako se energetičari i predstavnici vlade pozivaju i na trendove iz nekih europskih država u kojima su planovi o gradnji novih nuklearki ponovo aktualni. Razlozi tome su narasle cijene energenata, ali i novi ekološki pristup po kojemu su nuklearke za okoliš manje škodljive od klasičnih elektrana na fosilna goriva, jer je njihov udjel u stvaranju stakleničkih plinova minimalan.
