Svijet
0

Sedam neodgovorenih pitanja o srušenom avionu Malaysia Airlinesa

Klix.ba
Foto: EPA
Foto: EPA
U vrijeme haosa i tuge u kojem političari upiru prstom jedni u druge, još uvijek nismo blizu odgovora na neka ključna pitanja o rušenju aviona Malaysia Airlinesa, u kojem je poginulo 298 ljudi.

Ko je oborio avion?

Samo detaljnom istragom je moguće odgovoriti na ovo pitanje. Do sada se zna da je Boeing 777 oboren projektilom zemlja - zrak u ukrajinskoj teritoriji koju kontrolišu proruski pobunjenici. Ukrajinska vlada tvrdi da ima dokaze da su ruski operativci ispalili projektil koji je oborio putnički avion. Sjedinjene američke države također smatraju Rusiju odgovornom.

"Imamo snimak koji pokazuje kako se vojno vozilo za lansiranje projektila kreće kroz određene predjele ovdje i povlači se u Rusiju, a pri tome mu je nedostajao barem jedan projektil", izjavio je američki državni sekretar John Kerrry.

No, Rusija je demantovala svoju umješanost, kao i ruski pobunjenici, koji bez dokaza otpužuju Ukrajinu.

Zašto bi neko gađao putnički avion?

Ako pobunjenici stoje iza napada, možda su ga zamijenili sa ukrajinskim vojnim avionom. U posljednjih nekoliko mjeseci su pobunjenici koristili projektile zemlja - zrak za obaranje nekoliko aviona, uključujući dva transportna aviona, saopćila je Američka ambasada u Kijevu.

Nedugo nakon pada aviona je Igor Strelkov, samoproglašeni ministar odbrane Narodne republike Donetsk, objavio na društvenim mrežama da su pobunjenici oborili vojni transportni avion. Njegovi postovi su kasnije obrisani, nakon što je utvrđeno da se radi o putničkom avionu.

"Vjerovatno je došlo greške u identifikaciji aviona za koji se mislilo da je ukrajinski", rekao je senator iz Arizone John McCain.

Zašto je avion letio iznad ratne zone?

Većina aviokompanija slijede pravila i koriste direktne rute, rekla je Mary Schiavo, bivša generalna inspektorica Američkog ministarstva za transport.

Avion kompanije Malaysia Airlines je poletio iz Amsterdama ka Kuala Lumpuru, letio je iznad istočnog dijela Ukrajine, koja je uobičajena ruta za međunarodne letove.

Prošle sedmice je Eurocontrol, agencija odgovorna za koordiniranje evropskog zračnog prostora, saopćila da su ukrajinske vlasti zatvorile zračni prostor u regiji ispod 9.750 metara, ali je bio otvoren na visini većoj od 10.000 metara.

"Mnogo je neodgovorenih pitanja. čije odgovore treba potražiti na različitim mjestima. Zašto vlada nije zatvorila zračni prostor u potpunosti?", pitao se CNN-ov analitičar Miles O'Brien.

Kada će međunarodnim istražiteljima biti omogućen pristup olupini?

Odgovor na ovo pitanje još uvijek niko ne zna. Vijeće za sigurnost UN-a je zasijedalo u ponedjeljak, a Australija je predstavila rezoluciju kojom je pozvala na međunarodnu istragu.

"Nema sumnje da je lokacija na kojoj je olupina pod kontrolom ruskih pobunjenika. S obzirom da su oni gotovo sigurno odgovorni za obaranje aviona, to znači da je mjesto zločina pod kontrolom kriminalaca", izjavio je australski premijer Tony Abbott.

No, Rusija, koja ima mogućnost veta kao stalni član vijeća, želi modificiranu rezoluciju, koja izdvaja Ukrajinu iz istrage.

Da li su tijela svih žrtava pronađena?

To niko sa sigurnošću ne može reći. Pobunjenici čuvaju tijela u dva voza-hladnjače 15-tak kilometara od mjesta pada aviona. Međunarodni posmatrači su rekli da su vidjeli desetine tijela u vagonima, ali da li su sve žrtve u njima, nije poznato.

Šta će se dogoditi s tijelima žrtava?

I to je stvar politike. Ne zna se kada će biti identificirana i gdje će završiti. Vođa pobunjenika, Alex Borodai, rekao je da bi najradije tijela žrtava predao porodicama, no, samo ako ih eksperti pregledaju. On je rekao da strahuje kako bi tijela mogla biti predana Ukrajini te da bi ih ukrajinska vlada mogla koristiti kao dokaz i optužiti pobunjenike za obaranje aviona.

"Želimo tijela. Mogu sve dobiti, ali tijela moraju vratiti. Neka uzmu novac, mobitele, sve", izjavila je Selena Predriksz, čiji je dvadesettrogodišnji sin Bryce također poginuo.

Kako će Rusija odgovoriti?

Ako se istragom ustanovi da su avion oborili pobunjenici koristeći ruske projektile, ili još gore, ako su Rusi sami oborili avion, ruski predsjednik Vladimir Putin ima dva izbora. Ni jedan od njih mu ne ide u korist.

Putin može odbiti zaključke istrage i podržati pobunjenike. Ako to uradi, suočit će se s velikim kritikama, a Zapad nametnuo nove sankcije, što bi bilo dovoljno da se onesposobi ruska ekonomija te da zemlja zapadne u recesiju. S druge strane, ako Putin prekine veze s pobunjenicima, to bi mogao biti i veći problem.

"Mnogi Rusi su propagandom uvjereni da njihove ljude u DOnetsku i Luhansku masakriraju trupe pod komandom fašističkog reživam u Kijevu. Ako bi Putin popustio pod međunarodnim pritiskom, ispao bi kukavica", izjavio je američki procesor Daniel Treisman.