Bruxelles
0

Samit povodom 60. godišnjice NATO-a

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Čelnici 28 zemalja članica NATO-a okupit će se u petak i subotu na samitu, koji se prvi put održava u dvjema zemljama, Njemačkoj i Francuskoj, i na kojem Savez slavi 60. godišnjicu osnivanja.

Hrvatska je zajedno s Albanijom postala članicom NATO-a dva dana prije susreta na vrhu čelnika savezničkih zemalja i prvi put sudjeluje kao punopravna članica.

Ovo je prvi samit koji se održava u dvjema državama – njemačkom Baden-Badenu i Kehlu i s druge strane Rajne u francuskom Strasbourgu.

Ta mjesta su izabrana kao simbol pomirenja između Njemačke i Francuske.

Uz ovaj samit vezano je nekoliko značaja: održava se odmah nakon najnovijeg kruga proširenja na dvije nove članice, prvi put na njemu sudjeluje novi američki predsjednik Barrack Obama, Francuska se vraća u zapovjedne strukture iz kojih je istupila 1966. godine, započet će izrada novog strateškog koncepta NATO-a, a postoji mogućnost imenovanja novog glavnog tajnika, koji će naslijediti Jaapa de Hoopa Scheffera.

Među glavnim temama samita su odnosi s Rusijom i nova američka strategija za Afganistan, zemlju u kojoj se NATO angažirao u najvećoj misiji u svojoj historiji.

  • NATO-ova 60. godišnjica je značajno dostignuće. Savez se razvio u prvu svjetsku sigurnosnu organizaciju i pridonio dosad nezabilježenom razdoblju mira, slobode i blagostanja za sve svoje građane, ističe u svojoj poruci uoči samita glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.
  • Ali samit mora biti više od proslave, mora dovesti do rezultata kako bi Savez mogao odgovoriti na sadašnje i buduće izazove. Afganistan se mora postaviti na pravi put kroz snažni i dugoročni angažman NATO-a i šire međunarodne zajednice, kaže Scheffer dodajući da je potrebno normalizirati poremećene odnose s Rusijom i vojne snage učiniti fleksibilnijima.

  • Saveznici također trebaju definirati buduću ulogu NATO-a kako bi se mogao suočiti s prijetnjama 21. stoljeća poput kibernetičkih napada, piratstva, prekida napajanja energijom i sigurnosnih posljedica klimatskih promjena, navodi Scheffer obrise buduće strategije NATO-a na kojoj će na ovom samitu započeti rad i koja bi trebala biti dovršena potkraj 2010. godine i prihvaćena na sastanku u Lisabonu.

Scheffer ističe da je to zahtjevan dnevni red, ali i da postoje povoljne političke okolnosti, među kojima izdvaja novu američku administraciju, francuski povratak u zapovjedne strukture i primanje novih dviju članica.

Oko izbora novog glavnog tajnika još nema konsenzusa. Prvi favorit je danski premijer Anders Fogh Rasmussen, ali njegovo imenovanje mogla bi spriječiti Turska, koja mu zamjera što se odbio ispričati za objavu karikatura proroka Muhameda u danskoj štampi 2006. godine.

Sadašnjem glavnom tajniku Schefferu mandat ističe potkraj jula ove godine.

Sastancima NATO-a na samitu predsjedat će glavni tajnik Scheffer, a domaćini su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.

Samit započinje u petak radnom večerom Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) na nivou šefova država ili vlada zemalja članica, koja će se održati u svjetski poznatom kompleksu toplica u Baden-Badenu. Prije večere njemački domaćini za goste priređuju kulturni program.

U subotu čelnici NATO-a iz Kehla će prijeći pješačkim mostom Evropa na francusku stranu granice, gdje će ih pozdraviti francuskivpredsjednik Sarkozy. Nakon dolaska u Strasbourg predviđeno je odavanje počasti snagama NATO-a. Nakon toga Sjevernoatlantsko vijeće nastavlja rad u Strasbourgu.

Odvojene sastanke imat će i ministri obrane i vanjskih poslova zemalja članica.

Za sigurnost delegacija brinut će se oko 15.000 pripadnika snaga reda na njemačkoj strani i 9.000 u Strasbourgu.

Samit ima obilježja događaja visokog rizika jer se očekuje između 30 i 60 hiljada demonstranata, a od nekoliko hiljada njih mogu se očekivati nasilni protesti.

Francuska je od 20. marta do 5. aprila privremeno suspendirala schengenski režim i uvela kontrolu svojih granica. U Strasbourgu u krug oko mjesta sastanka dopušten je ulazak samo osobama s posebnim propusnicama. Oko 700 stanovnika Kehla, koji stanuju u blizini mosta Evropa neće moći napustiti svoje kuće bez dopuštenja policije.