Stručnjaci također vjeruju da je najveća sporna tačka različit stav o budućnosti novih neovisnih država nastalih nakon raspada Sovjetskog saveza.
U razdoblju odmah nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države od 11. septembra 2001, rusko-američki odnosi bili su na svom vrhuncu. Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je prvi strani čelnik koji je izrazio solidarnost s američkim narodom. Rusija je stala uz Sjedinjene Države u nastojanjima da obuzda terorističke aktivnosti, dok su obje zemlje ukazivale na svoju suradnju u borbi protiv terorizma kao primjerenu.
Sad su obje strane prilično glasne u uzajamnom kritiziranju. Sjedinjene Države tvrde da Kremlj odstupa od demokratskih i ekonomskih reformi, dok Rusija izražava neslaganje s načinom na koji Sjedinjene Države razvijaju odnose sa zemljama koje su nekoć bile dio Sovjetskog saveza. Tokom prošlosedmične rasprave u američkom Kongresu, bivši dužnosnik Državnog tajništva Stephen Sestanovich govorio je o "stalnoj eroziji" rusko-američkih odnosa. "Najakutnije neslaganje proizlazi iz ruskih odnosa sa susjedima i iz interne ruske evolucije", rekao je Sestanovich.
Dimitrij Trenin zamjenik je direktora Moskovskog centra Carnagie. On je pred istim kongresnim tijelom rekao kako Rusija pokušava ponovno uspostaviti hegemoniju iz sovjetskog doba nad svojim susjedima: "Strateški cilj Putinove administracije jest stvoriti centar moći na području bivšeg Sovjetskog saveza koji bi predvodila Moskva. Rusi se smatraju velikom silom, a bivše sovjetske republike smatraju područjima u kojima treba poticati ruske poslovne, političke, sigurnosne i kulturne interese." Američki Kongres opetovano je izražavao zabrinutost obje stranke zbog onog što smatra ruskim pokušajem utjecanja na zbivanja u novim neovisnim državama postsovjetske regije. Ilan Berman iz američkog Vijeća za vanjsku politiku kaže da Rusija promatra američki ili evropski angažman u dijelovima bivšeg Sovjetskog saveza kao izazov svojoj vlastitoj interesnoj sferi: "U Moskvi postoji osjećaj opsade, jer vidite Sjedinjene Države kako se šire politički, vojno i ekonomski sve dalje na istok. Vidite NATO savez kako se širi i ne možete ne misliti kako je Rusija u procesu da bude okružena."
Angela Stent sa Univerziteta Georgetown u Washingtonu kaže da se ruske veze sa zemljama u postsovjetksom prostoru pojavljuju kao najspornija točka u odnosima Rusije i Evropske unije: "Mislim da se u ovom trenutku zalažemo za različite stvari: dok Evropljani žele vidjeti demokratičnije i transparentnije države u tom području, Rusija podržava manje demokratske i transparentne režime. Tako da mislim da će prave napetosti između Rusije i Evrope biti u onome što se događa u cijelom postsovjetskom prostoru, a konkretno u zemljama koje se nalaze između Rusije i Evrope – Ukrajini, Bjelorusiji i Moldovi." Samit zemalja G8 održat će se između 15. i 17. jula u Sankt Peterburgu.
Kao ovogodišnji predsjedavajući ovog skupa, predsjednik Putin je na vrh dnevnog reda stavio pitanje energije, sigurnosti, obrazovanja i zdravstva, podsjeća Glas Amerike.
Dužnosnici Kremlja su u nekoliko navrata poručili da neće tolerirati raspravu o tome kako Rusija nazaduje po pitanju demokratskih vrijednosti – bilo kod kuće, bilo u inozemstvu.
Holivudski glumac iznenadio promjenom imidža na crvenom tepihu: Pitaju se šta mu se desilo
