Morad Tahbaz
Tahbaz, 67-godišnji poslovni čovjek, uhapšen je 2018. zajedno s još osam iranskih boraca za zaštitu okoliša u jeku iranske akcije protiv ekologa.
Grupa, članovi Perzijske udruge za zaštitu divljeg svijeta, koristila je kamere za praćenje kritično ugroženih divljih azijskih geparda, ali su optuženi da koriste svoje ekološke projekte kao "pokriće za prikupljanje povjerljivih podataka".
Tahbaz i njegovi kolege odbacili su optužbe protiv sebe, a Amnesty International je rekao da postoje dokazi da su bili podvrgnuti torturi kako bi iznudili priznanja. Tahbaz je 2019. godine osuđen na 10 godina zatvora.
Bio je zatvoren u ozloglašenom iranskom zatvoru Evin. U martu 2022., tadašnja ministrica vanjskih poslova Velike Britanije Liz Truss rekla je da je Tahbaz pušten iz zatvora na odmor, ali je tamo vraćen samo dva dana kasnije.
Stručnjaci Ujedinjenih naroda za ljudska prava rekli su 2021. da se Tahbazovo zdravlje pogoršalo tijekom njegovog zatvaranja i da mu je uskraćen pristup zdravstvenoj njezi. U augustu 2023. Tahbaz je izveden iz Evina i premješten u kućni pritvor.
Siamak Namazi
Ovaj 51-godišnjak radio je kao voditelj strateškog planiranja u kompaniji Crescent Petroleum sa sjedištem u Dubaiju.
Namazija je uhapsila Revolucionarna garda u oktobru 2015., dok je njegov otac Baquer (86) uhićen u februaru 2016. nakon što su mu iranski dužnosnici dopustili da posjeti sina u zatvoru.
Obojica su na kraju osuđena na 10 godina zatvora od Revolucionarnog suda zbog "saradnje sa stranom neprijateljskom državom".
Njihov advokat žalio se da je ocu i sinu uskraćen pristup pravnom zastupanju, da su držani u samici i da imaju zdravstvenih problema. Namazi je također navodno bio mučen.
U januaru 2023. Namazi je stupio u jednosedmični štrajk glađu u znak prosvjeda protiv neuspjeha SAD-a da oslobodi njega i druge državljane s dvojnim državljanstvom unatoč obećanju predsjednika Joea Bidena da će njihovo vraćanje kući biti glavni prioritet.
U augustu je pušten u kućni pritvor u iščekivanju razmjene zatvorenika koju su dogovorili SAD i Iran.
U izjavi nakon puštanja na slobodu zahvalio je Bidenu što je "živote američkih građana stavio iznad politike" i rekao da hitno mora posjetiti Appleovu trgovinu kako bi zamijenio uređaje koje je izgubio u Iranu.
"Umirem od želje da saznam koji gadgeti sada postoje - kad sam bio uzet kao talac, iPhone 6S je upravo izašao", rekao je.
Emad Shargi
Shargi je iransko-američki biznismen koji se sa suprugom preselio u Iran iz SAD-a 2017.
Ovog 58-godišnjaka prvo je uhapsila Revolucionarna garda u aprilu 2018. dok je radio za iranski fond rizičnog kapitala Sarava. Pušten je uz kauciju tog decembra, kada su mu dužnosnici rekli da ga je sud oslobodio optužbi za špijunažu koje je negirao.
Međutim, u novembru 2020., Shargija je pozvao Revolucionarni sud i rekao mu da je osuđen za špijunažu u odsutnosti i osuđen na 10 godina zatvora, rekla je njegova porodica.
Njegove kćeri rekle su za Washington Post aprilu 2021. da je bio "zarobljen u užasnim uvjetima" u zatvoru i da mu je bilo dopušteno samo nekoliko kratkih telefonskih poziva pod nadzorom. U augustu 2023. Shargi je također pušten u kućni pritvor u iščekivanju razmjene zatvorenika između SAD-a i Irana.
Još dvoje Amerikanaca koji su pušteni u sklopu razmjene zarobljenika nisu imenovana.
Iranski zatvorenici
Pet Iranaca zatvorenih u američkim zatvorima, uglavnom pod optužbom za kršenje američkih sankcija, također se oslobađaju u sklopu razmjene, prema iranskim dužnosnicima. Ne očekuje se da će se svi vratiti u Iran.
Mehrdad Moein Ansari
Ansari je 40-godišnji stanovnik Ujedinjenih Arapskih Emirata i Njemačke. Osuđen je na 63 mjeseca zatvora 2021. zbog kršenja sankcija Iranu kao dio šeme za nabavu vojno osjetljivih dijelova za Iran, prema američkom Ministarstvu pravosuđa.
Tužitelji tvrde da je Ansari nabavio i pokušao nabaviti dijelove koji bi se mogli koristiti u sustavima nuklearnog oružja, navođenju i razvoju projektila.
Dužnosnici ministarstva pravosuđa rekli su da su Ansari i suzavjerenici "pokušali profitirati od dalekosežne, opsežne šeme izbjegavanja američkih sankcija Iranu. Opetovano su lagali brojnim američkim dobavljačima i nezakonito dobili vrlo osjetljive predmete dvostruke namjene".
Kambiz Attar Kashani
U februaru 2023. 44-godišnji Kashani osuđen je na 30 mjeseci zatvora zbog urote za ilegalni izvoz američke robe i tehnologije u Iran, uključujući Centralnu banku Irana, koju je američka vlada označila kao podupiratelja terorističkih organizacija.
Dužnosnici Ministarstva pravosuđa tvrde da su Kashani i njegovi suzavjerenici koristili dvije lažne kompanije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima kako bi ilegalno nabavili elektronsku robu i tehnologiju od više američkih kompanija za slanje u Iran. Kashani je priznao krivnju za optužbe.
Reza Sarhangpour-Kafrani
Kafrani je 2021. optužen za nezakonit izvoz laboratorijske opreme iz SAD-a u Iran, preko Kanade i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Kafrani je živio u Montrealu i bio je vlasnik kompanije sa sjedištem u Kanadi koja je poslovala u SAD-u i drugim zemljama.
Američki tužitelji tvrde da je Kafrani pregovarao s američkom kompanijom o kupovini opreme za spektrometriju mase koja će se isporučiti u Iran preko Kanade i UAE. Američka vlada zahtijeva dozvolu za izvoz opreme u Iran i UAE.
Amin Hassanzadeh
Tužitelji tvrde da je Hassanzadeh, stalni stanovnik SAD-a, ukrao osjetljive tehničke podatke od svog poslodavca i potom ih poslao svom bratu u Iran, koji je imao veze s iranskom vojskom.
Optužen je 2019. za međudržavni prijevoz ukradene imovine i prijevaru.
Tužitelji kažu da je inženjer i gostujući naučnik na Univerzitetu u Michiganu sudjelovao u jednogodišnjem planu krađe povjerljivih podataka o projektu avionske industrije, navodno šaljući povjerljive podatke svom bratu u Iran samo nekoliko dana nakon što je počeo raditi.
Kaveh Lotfolah Afrasiabi
Afrasiabi je autor kojeg je FBI uhapsio u njegovom domu u Massachusettsu zbog djelovanja i urote da djeluje kao neregistrirani agent iranske vlade. Američki dužnosnici kažu da je Iran plaćao Afrasiabiju da širi propagandu.
"Više od desetljeća Kaveh Afrasiabi se Kongresu, novinarima i američkoj javnosti predstavljao kao neutralan i objektivan stručnjak za Iran", rekli su dužnosnici Ministarstva pravosuđa u izjavi.
"Međutim, cijelo vrijeme Afrasiabi je zapravo bio tajni zaposlenik Vlade Irana i Stalne misije Islamske Republike Iran pri Ujedinjenim narodima (IMUN) koji je bio plaćen da širi njihovu propagandu."
Ministarstvo pravosuđa saopćilo je da je autor nastojao prikriti propagandu kao objektivnu političku analizu i stručnost kako bi utjecao na javnost i američke političare.
Tvrdili su da je Afrasiabi namjerno "izbjegao svoju obvezu da otkrije ko sponzorira njegove stavove".
Adna Vatrić, vlasnica Studija Hills: "Žene danas kupuju osjećaj, a ne samo vjenčanicu"
