Pretraga je počela sa imenima osoba koje se mogu dovesti u vezu sa zločinima počinjenim na teritoriji BiH. Prema zvaničnim podacima, u ovoj zemlji živi oko 12.000 Bosanaca i Hercegovaca i svi oni će biti preispitani.
Do sada Norveška nije provjeravala da li su osobe koje traže useljeničku vizu na bilo koji način povezane sa ratnim zločinima počinjenim bilo gdje u svijetu.
Mediji također izvještavaju da postoji mogućnost da će osobe koje budu otkrivene u ovom postupku biti izvedene pred sudove u Norveškoj, što omogućavaju novi zakoni koji tretiraju zločine protiv čovječnosti, ratne zločine, genocid i terorizam.
Početkom novembra ove godine norveška Vlada je predložila nove zakone kojima se tretiraja ova djela. Usvojene izmjene omogućavaju da se osobama kojima se dokaže krivica odredi maksimalna zatvorska kazna od 30 godina.
Sve do ove godine Norveška nije imala zakone koji bi tretirali ovu vrstu zločina, i jedini način da se eventualni počinioci kazne bio je da im se sudi za ubistva, ili njihovo izručenje sudovima u matičnim zemljama ili Haagu.
Razgovorima o novom zakonu, i konačnim promjenama, prethodila su hapšenja dvojice Bošnjaka u maju ove godine, pod sumnjom da su počinili ratne zločine u BiH.
Norveški mediji su tada javili da su uhapšeni Mirsad Repak (40), norveški državljanin porijeklom iz BiH, navodno povezan sa zločinima počinjenim nad civilima zatočenim u logoru Dretelj kraj Čapljine, koji je u toku 1992. godine bio pod kontrolom jedinica Hrvatskih oružanih snaga (HOS).
Kako posjeduje norveško državljanstvo, Repak će vjerovatno odgovarati pred tamošnjim sudom.
Drugi uhapšeni je Sakib Dautović, osumnjičen za zločine počinjene u logorima formiranim na području Velike Kladuše. U Norveškoj je Dautović prethodno osuđivan na 10 mjeseci zbog pedofilije, te na tri i po godine zbog silovanja svoje supruge, ali je oslobođen nakon žalbe koju je uložio. Prošle godine je kažnjen i zbog vožnje u pijanom stanju.
Za razliku od Repka, Dautović nema norveško državljanstvo, te postoji mogućnost da bude deportovan i predat vlastima u BiH, koje su i raspisale potjernicu za njim.
Norveške vlasti, u saradnji sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i lokalnim tužilaštvima u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije, od 2005. godine vode istrage o osobama koje su moguće počinile ratne zločine a danas imaju prebivalište u ovoj zemlji.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
