"Plan je bio impresivan. Mogao bi biti izvršen u samo nekoliko dana, a za posljedicu bi imao minimalne ili nikakve žrtve za američku stranu", kazao je jedan američki vojni strateg.
Plan navodno predviđa i minimalan rizik za sjevernokorejske žrtve. Sačinjen je još 1994. godine u vrijeme ministra odbrane Williama Perryja. Takav napad se nije dogodio 1994., ali danas kada Sjeverna Koreja zaoštrava ratnu retoriku i prijeti napadaom na svoje susjede i SAD, neki smatraju da Pentagon treba izvući svoje stare planove iz ladice i iskoristiti ih.
"Oni prijete, oni su napravili oružje, čini mi se da je to sasvim legitiman razlog za odbranu", kaže Jeremi Suri, profesor historije i javnih poslova na Univerzitetu Texas u Austinu.
"Ne želimo da Iranci, Sjevernokorejci, ili bilo ko drugi, misle da to nije dovoljan razlog za odbranu, ako budemo čekali ponovne prijetnje šteta bi mogla biti mnogo gora. Najsigurnije što se može uraditi je da se to oružje uništi dok je još na platformi za lansiranje", tvrdi Suri, prenosi The Christian Science Monitor.
Zapravo, to je argument koji je on iznio u New York Timesu u petak u tekstu pod naslovom "Bombardujmo Sjevernu Koreju, prije nego što bude prekasno".
On je napisao i to kako predsjednik SAD-a Barack Obama treba jasno i bez oklijevanja odgovoriti na prijetnje Sjeverne Koreje. Kako dodaje, Obama bi trebao objasniti da se radi isključivo o napadu na vojne mete i izvesti ga bez civilnih žrtava. "Treba objasniti i to da Amerika nema namjeru promijeniti režim u Sjevernoj Koreji", napisao je Suri u New York Timesu.
Nakon ovog teksta Suri je kazao da je dobio cijeli spektar različitih reakcija, od onih koji ga optužuju za huškanje na rat, do američkih vojnih stratega kojima ova ideja također nije strana.
"Mnogi su frustrirani činjenicom da svake godine igramo istu igru sa Sjevernom Korejom.
Posljedice napada na Sjevernu Koreju bi mogle biti strašne, priznaje američki profesor. Vođa ove azijske države Kim Jong-un bi mogao odlučiti da uzvrati ispaljivanjem hiljada granata prema Seulu i tako bi mogli stradati deseci hiljada ljudi.
"Uvjeren sam da trebamo odreagovati sada i jasno staviti do znanja da se radi o samoodbrani, a oni imaju izbor da počine samoubistvo ili da ne raeguju. Mislim da neće odabrati da počine samoubistvo", kaže Suri.
Argumenti koje on iznosi su slični onima koje je imao bivši ministar odbrane Perry. Bivši ministar i Ashton Carter, koji je s ministrom zajedno napisao knjigu u kojoj se govori o vojnim strategijama SAD-a '90-ih, pišu kako su pripremali svoje osoblje kako da saopće predsjedniku SAD-a takav plan za napad na Sjevernu Koreju. Carter, kao tadašnji pomoćnik ministra odbrane za međunarodnu sigurnosnu politiku, je također podržao ovu ideju.
Perry je tada odlučio započeti svoj brifing za predsjednika s tvrdnjom koja se pripisuje Johnu Kennethu Galbraithu: "Politika nije umijeće mogućeg. Umjesto toga ona se sastoji od odabira između onoga što je katastrofalno i onoga što je samo neukusno".
Prema tvrdnjama koje je Perry iznio u svojoj knjizi, tadašnjeg predsjednika Billa Clintona je samo nekoliko minuta dijelilo od odobravanja tog plana za Sjevernu Koreju, a potom ih je prekinuo telefonski poziv od bivšeg predsjednika SAD-a Jimmyja Cartera, koji je je bio poslan u Sjevernu Koreju na pregovore u ime SAD-a. Carter je u tom momentu javio da je Kim Il-sung, tadašnji vođa Sjeverne Koreje, pristao na pregovore.
