Svijet
10

Od Nigerije do Pariza: 2015. godina u znaku terora i straha

Piše: S. Č.
Velike mjere sigurnosti poduzete su u mnogim gradovima (Foto: EPA)
Velike mjere sigurnosti poduzete su u mnogim gradovima (Foto: EPA)
Prema Međunarodnom institutu za ekonomiju i mir (IEP), u protekloj godini od posljedica terorističkih napada poginulo je blizu 35.000 ljudi, što je porast od 80 posto u odnosu na prethodnu. Međutim, broj žrtava nije najvažnija stavka. Prema mnogima, nastala promjena svijesti građana je mnogo važnija.

Ratna dešavanja u Siriji, Iraku i Ukrajini mogla su poslužiti kao nagovještaj za ono što će se dogoditi u 2015. godini.

Naime, prema istraživanju IEP-a, u 2015. godini u svijetu se desio najmanje 21 teroristički napad sa 50 i više poginulih, što je prvi takav slučaj u historiji.

Prvi značajniji napad u 2015. godini dogodio se na njenom samom početku.

Nešto prije podneva 7. januara 2015. godine, dvojica braće Said i Cherif Kouachi upali su u redakciju satiričnog magazina Charlie Hebdo u Parizu. Tom prilikom je ubijeno 11, a ranjeno još jedanaest osoba. U kasnijim pucnjavama u glavnom gradu Francuske ubijeno je još šest osoba. Odgovornost za ove napade preuzeo je jemenski ogranak Al-Kaide. Kao razlog je navedena karikatura poslanika Muhammeda koja je objavljena u tadašnjem izdanju Charlie Hebdoa.

Braća Kouachi ubijaju policajca koji je pritekao u pomoć redakciji magazina Charlie Hebdo (Foto: EPA)
Braća Kouachi ubijaju policajca koji je pritekao u pomoć redakciji magazina Charlie Hebdo (Foto: EPA)

Taj napad izazvao je proteste širom Francuske i u drugim krajevima svijeta. Je Suis Charlie ili "Ja sam Charlie" je bio slogan koji je odjeknuo svijetom.

Jedna od definicija terorizma jeste namjerna upotreba nasilja, ili prijetnje njegovom upotrebom, protiv nevinih ljudi, s ciljem zastrašivanja njih specifično ili drugih, tjerajući ih u smjeru djelovanja koji oni inače ne bi poduzeli.

Naime, nekoliko dana prije napada u Parizu pakistanski talibani ubili su 132 djece u osnovnoj školi u Peshawaru, međutim, taj događaj nije izazvao ni približnu medijsku pažnju kao napad na redakciju Charlie Hebdoa.

Jednostavan razlog, terorizam je došao i pred naša, evropska vrata.

Pripadnici nigerijske vojske tokom akcije protiv Boko Harama (Foto: EPA)
Pripadnici nigerijske vojske tokom akcije protiv Boko Harama (Foto: EPA)

Vjerovatno je to doprinijelo i tome da je u potpunosti zanemareno ubijanje 700 civila na sjeveru Nigerije.

Ova ubistva su se dogodila u periodu od 3. do 9. januara, kada su militanti Boko Harama popalili nekoliko sela i ubili njihovo stanovništvo u pokrajinama Baga i Doro Gowon. Prema izvještaju IEP-a, ova organizacija bila je kriva za smrt 6.664 ljudi, što je stavlja ispred tzv. Islamske države kada je u pitanju najsmrtonosnija teroristička grupa na svijetu.

Drugi napadi koji su izazvali veliko interesovanje javnosti jesu napadi u Tunisu, za koje je također odgovornost preuzela tzv. Islamska država.

Naime, u napadima na Bardo nacionalni muzej (18. mart) i pucnjavi na plaži u gradu Sousse (26. juni), poginule su 63 osobe, od kojih velika većina stranih turista. Osim gubitka života, ovaj napad izazvao je i ogromne negativne posljedice na tuniski turizam. Većina zakazanih ljetovanja su otkazana nakon ovih incidenata.

Ubijeni tuniski turisti (Foto: EPA)
Ubijeni tuniski turisti (Foto: EPA)

Kako stoji u istraživanju IEP-a, 2015. bila je i godina s najvećim ekonomskim posljedicama terorizma. Procjenjuje se da su indirektna i direktna šteta od terorističkih aktivnosti u protekloj godini iznosile blizu 53 milijarde dolara.

Najveći val terorističkih napada dogodio se u posljednjoj četvrtini godine.

U odvojenim eksplozijama koje su se dogodile u Ankari poginule su 102 osobe, a IDIL je preuzeo odgovornost za ovaj napad. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan za napad je optužio kurdske militante.

Dvadesetak dana kasnije srušen je ruski putnički avion na egipatskom poluostrvu Sinaj. Tog kobnog 31. oktobra poginule su 224 osobe. Krivicu za napad preuzeo je IDIL, koji tvrdi da je u trup aviona postavio improvizovanu eksplozivnu napravu. Nedugo zatim ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je pojačanje zračne kampanje na položaje ove organizacije u Siriji.

Pripadnici nigerijske vojske tokom akcije protiv Boko Harama (Foto: EPA)
Pripadnici nigerijske vojske tokom akcije protiv Boko Harama (Foto: EPA)

Nakon ovih napada neko vrijeme je bilo mirno, ali onda se dogodio napad koji je obilježio godinu.

Trinaestog novembra skupina od osam naoružanih muškaraca izvršila je napad na koncertu grupe Eagles of Death Metal koji se održavao u pariskoj koncertnoj dvorani Bataclan, ubijeno je 89 osoba, a u napadima na pet drugih lokacija u gradu ubijeno je još 40 osoba.

Kao razlog napada teroristi su naveli učešće Francuske u zračnim kampanjama na IDIL-ove položaje u Siriji. Nedugo zatim francuski predsjednik Francois Hollande proglasio je vanredno stanje.

Uslijedila su brojna hapšenja i racije širom Evrope, a otkazani su i brojni kulturni i sportski događaji. Prvenstveno zbog toga što su teroristi najavili nove napade na teritoriji Starog kontinenta, strah građana bio je očit.

Okupljeni građani žale za životima poginulih prilikom napada na koncertnu dvoranu Bataclan (Foto: EPA)
Okupljeni građani žale za životima poginulih prilikom napada na koncertnu dvoranu Bataclan (Foto: EPA)

Pitanje je šta možemo očekivati u 2016. godini.

"Teroristički napadi u Parizu jesu kao pojedinačan čin obilježili prethodnu godinu, ali srž ili generator današnjeg "svetog terora" je na Bliskom Istoku i dok se taj region ne smiri, a neće se smiriti osim pravednim "svetim mirom" - i dalje ćemo svjedočiti bezočnom nasilju i stravičnim scenama patnji civila koji bježe glavom bez obzira od sukoba i haosa koje su im, koliko god to negirali, kreirale neprincipijelna politika i geostrateška preslojavanja moćnih u njihovoj utrci i pohlepi za resursima, novcem i moći", svoje prognoze za 2016. za čitatelje portala Klix.ba iznio je politički analitičar Mirnes Kovač.

Širom Evrope i ostatka svijeta poduzete su posebne mjere osiguranja povodom dočeka Nove godine.

Naime, belgijske vlasti zabranile su upotrebu vatrometa i pirotehničkih sredstava, dok će marokanske vlasti na raspolaganje staviti više od 100.000 vojnika i policajaca koji će osiguravati javne dočeke Nove godine.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima