Neke države nisu uopće glasale o rezoluciji, u oči upadaju Izrael i Azerbejdžan
Veze Bosne i Hercegovine i Azerbejdžana su bili na prijateljskoj razini još iz vremena bivše Jugoslavije. Još 1972. godine Sarajevo i glavni grad Azerbejdžana su postali pobratimski gradovi.
U sarajevskom naselju Dobrinja je 2012. godine u prisustvu tadašnjeg rukovodstva Bosne i Hercegovine i kćerke azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Aliyeva, Leyle Aliyev otvoren je "Park prijateljstva", sa spomen pločom posvećenoj žrtvama rata u Bosni i Hercegovini i Azerbejdžanu.
Prošle godine je u posjeti Bosni i Hercegovini boravio predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev, koji se zahvalio Bosni i Hercegovini za njenu podršku u slučaju Nagorno Karabaha. Naveo je da je Bosna i Hercegovina bila na poziciji prijateljstva i bratstva. Nakon glasanja u UN-u se čini da je to bilo jednosmjerno.
Treba istaći i da je Bosna i Hercegovina podržala Azerbejdžan 2014. godine kada je Parlamentu Bosne i Hercegovine usvojena rezolucija "O uvažavanju i podršci suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Republike Azerbejdžan".
Ono što je posebno bitna stavka u ovom kontekstu, a koja se našla u rezoluciji je osuda zločina u gradu Hodžali.
"Azerbejdžan uživa strateško partnerstvo sa balkanskim državama, bazirano na bliskim historijskim vezama, poštovanju i zajedničkim interesima i daje veliku pažnju odnosu sa njima i generalno je zainteresovan za mir, sigurnost i stabilnost u regiji. Azerbejdžan dobro zna koliko su duboke ratne rane i kako su odgovornost i pomirenje bitni za osiguranje povjerenja i mira", kazao je predstavnik Azerbejdžan.
On je kazao da smatra da odluke po pitanju trebaju biti donijeti konsenzusom kako bi doprinijele pomirenju naroda i zajednica.
"Prema gore navedenom, Azerbejdžan neće biti u mogućnosti da glasa o nacrtu Rezolucije", kazao je predstavnik.
Režim u Azerbejdžanu se na kraju odlučio na Solomonsko rješenje, time što nije glasao za Rezoluciju, očito u namjeri da ne naruši odnose sa režimom Aleksandra Vučića.
Još jedna država koja nije glasala o Rezoluciji o Srebrenici je Izrael, što nije posebno iznenađujuće nakon negiranja genocida koje je došlo od ambasadora Izraela u Beogradu, ali i zbog optužbi za genocid u Gazi sa kojima se suočavaju. Ipak, porazno je da Izrael kao država naroda nad kojim je počinjen holokaust nije imala snage da podrži rezoluciju.
Maroko je jedina arapska država koja nije pristupila glasanju, dok je dio arapskih država ostao suzdržan.
Ukupno 22 države nisu pristupile glasanju i to: Afganistan (zbog duga ne mogu glasati), Azerbejdžan, Belize, Bolivija, Burkina Faso, Centralnoafrička Republika, Izrael, Kirgistan, Liberija, Maršalska ostrva, Mauricijus, Monako, Maroko, Samoa, Somalija, Timor- Lesoto, Tonga, Turkmenistan, Uzbekistan, Vanuatu, Venecuela (ne može glasati zbog duga) i Zimbabve.
