Bravo majstore
Bajraktarević ušao s klupe i majstorski pogodio za konačni udarac Ajaxu u derbiju
7h 26min
54
1.5k
Za komentarisanje je potrebna prijava.
Prijavi se
NAPOMENA: Komentari su otvoreni za prijavljene korisnike i odražavaju stavove svojih autora. Vrijeđanje i govor mržnje ne objavljujemo, a za govor mržnje se odgovara i krivično. Prije pisanja pogledajte pravila komentarisanja.
izvjestaj
0
22.10.2010.
… Jednoj od žena je stomak bio r. azrezan. Nekoliko metara dalje, naišao sam na prve bebe, koje su vec pocrnile od t.ruljenja, prosute po ulici kao s. mece. Muhe su letjele izmedu u. smrdjelih tijela i naših lica, izmedu sasušene k. rvi i novinarskih bilješki; kazaljke sahata su još uvijek kucale na m. rtvim zglobovima. Ispeo sam se na jednom jarku – napušteni buldožer je nakrivo stajao u blizini – samo da bih našao t. ijela ž. rtava, jednom sam bio na v. rhu brežuljka koji se njihao ispod mene. Pogledao sam dolje i našao lica, koljena, usta, ženske udove ispupcene preko tla. Da bih još uvijek mogao vidjeti ta tijela, morao sam sici na drugoj strani. Tamo je bila jedna lijepa djevojka. Glava joj je bila o. kružena jednom vješalicom za odijela, a k. rv joj je još uvijek tocio iz r. upe na njenim ledima.
U drugom naslovu, Fisk opisuje šta je vidio u bolnici gdje su se lijecili r. anjenici: «Ono što smo vidjeli ovdje, necemo lahko zaboraviti.
RUSEVINE
0
22.10.2010.
Oni koji su kasnije došli na mjestu m. asakra bili su svjedoci s. travicnih p. rizora. Ž. rtvama je u vecini s. lucajeva o. tpozadi glava bila p. robijena m. ecima, ili im je bila potpuno o. tkinuta. Medu ljudima koji su d. ali svoje ž. ivote ispod r. uševina svojih kuca, je takoder mnogo n. evinih žena i djece koji su m. ucki u. bijeni.
M. asakr Kafr Kasem 1956. godine: 49 m. rtvih
N.apad na Kafr Kasem tokom kojeg je n.emilosrdno u.bijeno 49 n.evinih ljudi bez obzira da li su to bili žene, djeca, stari ili mladi, se dogodio 29. oktobra 1956. godine. Tog istog dana Izrael je, takoder, n.apao Egipat. Izraelski g. ranicari su pošli u bezbjedonosno p. atroliranje oko 4:00 poslije ponoci, tvrdeci da o.siguravaju g. ranice. Lokalnim s. lužbenicima u p. ogranicnim gradovima su rekli da policijski cas toga dana treba poceti u 5:00 ujutro, umjesto uobicajenog termina u 6:00 casova. Jedan od takvih gradova je bio Kafr Kasem koji se nalazio blizu jevrejskog naselja Betah Tekfa.
MIR
0
22.10.2010.
. Mještani su o novom p. olicijskom casu obaviješteni tek u 4:45 casova. Mjesni c. inovnik je rekao izraelskim v. ojnicima da vecina mještana radi van grada i da ne mogu saznati za tu promjenu, buduci da se tada oni tek vracaju sa posla. U istom vremenu, izraelski v.ojnici su poceli podizati b. arikade na ulazu u grad. Malo zatim, oni koji su radili van grada su se vracali svojim kucama. Prva grupa je uskoro stigla do granice sa gradom. Ono što slijedi je komentar Abdullaha Samira Bedira, ocevica onoga što se nakon toga desilo:
Stigli smo u ulaz sela oko 5:55 sahati. Iznenada smo se susreli sa g. ranicnom j. edinicom koja je brojila 12 muškaraca i jednog n. arednika koji su o. kupirali moj kamion. Pozdravili smo o. ficira na jevrejskom jeziku rekavši mu “Shalom Katsin”, što znaci: \"Mir s tobom, n. arednice.” On na to nije odgovorio. Onda nas je na arapskom upitao: “Jeste li srecni?”
prevara
0
22.10.2010.
Izraelskim v. ojnicima nije bilo n. aredeno da h. apse, vec da u. bijaju one koji n. arušavaju p. olicijski cas.
Ovaj slucaj je u potpunosti zabilježen na s. lužbenim s. nimcima izraelskog parlamenta, što je ujedno jedan od najvecih dokaza o. krutne zvanicne p. olitike Izraela.
mucenja
0
22.10.2010.
M. asakr Han Yunis 1956. godine: 275 m. rtvih
Izraelski v. ojnici koji su n. apali i. zbjeglicki k. amp u Khan Yunisu su p. obili 275 lj.udi. UN z. vanicnici koji su vodili . istragu na tom podrucju, otkrili su da je ž. rtvama p.ucano u glavu s. traga, nakon što su im ruke bile v. ezane.
M. asakr Gaza City 1956. godine: 60 m. rtvih
U ovom n. apadu, cionisti su u. bili 60 ljudi, ukljucujuci žene i djecu.
M.asakr Fakhani 1981. godine: 150 m.rtvih
Kao rezultat izraelskog v.azdušnog n.apada na ovaj libanonski region, 150 ljudi je p.oginulo, a 600 je r. anjeno
dzamija
0
22.10.2010.
M. asakr u Ibrahim džamiji 1994. godine: 50 m. rtvih
U petak 25. februara 1994. godine se dogodio s. trašan m. asakr u Palestini. U n. apadu kojeg su pocinili cionisticki Jevreji nad muslimanima koji su se o. kupili na džumu namaz u Ibrahimovoj džamiji, više od 50 muslimana je u. mrlo, a gotovo 300 njih je r. anjeno. Neki od r. anjenih su kasnije podlegli r. anama.
M. asakr je pripremljen od strane Jevreja koji živi u, jevrejskom naselju Kiryat Arbi u Hebronu. Ovaj . terorista je, takoder, bio r. ezervni o.ficir u izraelskoj a. rmiji, kao i clan cionisticke t. eroristicke o. rganizacije. Izraelski izvori navode da je v. ojnu u. niformu o. bukao tokom n. apada.
N. apadac se ušunjao u džamiju i s. akrio iza s. tuba kada su se muslimani pripremali za jutarnji namaz. Kada su svi sagnuli glave, on je a.utomatom otvorio v. atru na njih. Prema p.ripovijedanju svjedoka, on nije samostalno djelovao.
djecica
0
22.10.2010.
On je prosto povlacio o. barac, a kada bi istrošio š. aržer, njegovi drugovi bi ga zamijenili.
Nakon ove n. esrece, izraelski v. ojnici su o.kupirali džamiju i preprijecili reportere da joj se ne približe. Mnogo ljudi je u. mrlo kada su v. ojnici otvorili v.atru na palestinske muslimane koji su se okupili oko džamije da protestuju zbog n.apada.M.asakr Kana 1996. godine: 109 m. rtvih
Više od 100 ljudi, vecinom žene i djeca, je . izgubilo živote u i. zbjeglickom kampu Kana kojeg su b.ombardirale izraelske v.azdušne s.nage. J. ezive scene p.okolja, ukljucujuci i djecu o.drubljenih g. lava, se ne mogu nikada zaboraviti. Inspekcijski tim UN je otkrio da je m.asakr bio n. amjeran.
direktive
0
22.10.2010.
Masakr u Sabri i Šatili-
«Htio sam uzeti bebe i staviti ih u kofe s vodom, kako bi ih z. aštito od p. lamena. Kada sam ih uzeo, pola sahata kasnije, one su još g.orjele. G.orjele su cak nekoliko casova u m. rtvacnici.” Ovo je izjava Dr. Amal Shama iz bolnice Barbir, koju je dao nakon što su izraelske f. osforne g. ranate ispaljene na Zapadni Bejrut 29. jula 1982. godine. Cionisticke t. eroristicke o. peracije z. astrašivanja Palestinaca i p. rotjerivanja sa njihovih vlastitih ognjišta, poštujuci WWII, u. zrokovale su s. mrt nekoliko hiljada n. evinih ljudi. Ali izraelski n. apad na i. zbjeglicke kampove Sabru i Šatilu tokom i. nvazije na Libanon u 1982. godini, ostat ce zabilježen u historiji kao jedan od n. ajgorih a. kcija g. e. nocida koju su ikada cionisti pocinili. Tokom n.apada od strane grupa libanonskih kršcanskih v. ojnika t. eške p. ješadije, uz pomoc i direktivu izraelskih v.ojnika, više od 3.000 ljudi, vecina žena i djece, su u. bijeni.
PROGONSTVO
0
22.10.2010.
. Zadnja i. straživanja i i. spitivanja su pokazala da je ARIEL SARON tadašnji izraelski m. inistar o. dbrane, a sadašnji premijer, bio odgovoran za tu o. peraciju. Zbog ovog k. rvavog n. apada, on je još uvijek poznat kao «Libanski k. asapin.”Ove . jezive s. cene su bile djelo Ariela Šarona poznatog po izreci: “Arapi me znaju, i ja znam njih”, te po r. užnom opisivanju Arapa, kao na primjer, da su “k. ukci.” Nakon r. ata 1967. godine, SARON je uzrokovao da 160.000 Palestinaca n. apuste Istocni Jerusalim i postanu i. zbjeglice. Njegove . tehnike k. ažnjavanja ukljucuju b. ombardiranje kuca, u. potrebu buldožera prilikom r. ušenja izbjeglickih k. ampova, h. apšenje hiljade mladica bez ikakvog povoda, kao i njihovo izlaganje t. orturi. Kada je Šaron bio odgovoran za s. igurnost u Pojasu Gaze, hiljade Palestinaca je p. ogubljeno, u. hapšeno i d. eportirano, a u samoj Gazi 2.000 kuca je p. orušeno i 16.000 ljudi je po drugi put n. atjerano u e. gzil.
UZAS
0
22.10.2010.
O u. žasnim s. cenama koje je vidio odmah nakon n. apada, novinar i e. kspert za Bliski Istok, Robert Fisk nas u tekstu, koji je napisao nakon što je Šaron izabran za p. remijera, izvještava:
Za svakog koji je 18. septembra 1982. godine bio u i. zbjeglickom k. ampu Sabri i Šatili, ime Ariela Šarona je sinonim za k.rvolocnika; n. aduvene l. eševe, žene i. zvadenih . t. rbuha, m. rtve bebe, s. ilovanje, p. ljackanje i u. bijanje… Cak i kada danas hodam tim s. mrdljivim ulicama, nakon više od 18 proteklih godina, d. avoli me još uvijek tjeraju. Tamo preko, na drugoj strani ulice koja vodi do džamije u Sabri, l. ežao je g. Nouri, covjek star 90 godina koji je imao sijedu bradu. Bio je u pidžamama sa malim vunenim šeširom koji je još uvijek stajao na njegovoj glavi, kao i štapom pored njega. Našao sam ga na gomili s. meca kako na ledima l. eži. Malo poviše puta, došao sam do dvije žene koje su sjedile uspravno. Mozak im je i. scurio taman pored kuhinjskog lonca…
SAVJEST
0
22.10.2010.
Poznati katolicki ž. urnal The Sign koji izlazi u SAD takoder je objavio z. v. jerstva koja su pocinjena tokom tog n. apada. Urednik lista Ralph Gorman svoje mišljenje ovako iskazuje: «T. e ror je bio p. oliticko o. ružje n. a .cista. Ali, n. a. cisti nikad nisu upotrebljavali t. eror u vecem h. lad nokrvnom i o. bijesnom nacinu kao što su to ucinili Izraelci prilikom m. a. sakra u Kibyi.”
ideologija
0
22.10.2010.
B. rutalnost kojom su ti j. adni i n. evini ljudi bili suoceni je bilo u. pozorenje vodece izraelske i. deologije. Vecina u. bijenih žena je bila s. ilovana. Trudnice su bile r. azrezivane tako da su njihove bebe mogle i.spasti vani. Djeca od 3-4 godine su pred ocima svojih roditelja u. bijana. Mnogim ljudima su o. dsijecane uši i nosevi, prije nego što su p. ogubljeni.
Vijest o m. asakru je izišla na vidjelo u francuskom listu Le Monde 13. februara 2001. godine. P. reživjeli Nihad Hamad koji sada ima 42 godine, opisuje ovako šta se dogodilo:
avijacija
0
22.10.2010.
Izraelske o. ružane s. nage su provele srijedu vecer i cetvrtak ujutro o. kupirajuci . kamp. Htjeli su z. atvoriti istocnu stranu. Naši m. udžahedini su otišli. Tada nije niko otišao osim nekoliko djecaka od 15-16 godina. U cetvrtak vecer ž. estoko smo dva puta b. ombardirani. Shvatili smo da naše s. vjetlece o. ružje ne može biti u upotrebi. Svako u s. krovištima je bio i. zbjeglica. Svako je bio u. plašen. Stariji u g. rupi, oni koje su ljudi slušali, su odlucili otici kod Izraelaca i reci im da ce se k. amp predati. Sa bijelim z. astavicama u rukama otišli su autom. Nikada se vratili nisu. Neki mladi ljudi su s o. ružjem otišli da ih traže. Tada smo najbolje shvatili da moramo odmah otici sa tog mjesta. Na stotine ljudi su odlazili u isti zajednicki salon u sjevernom dijelu k. ampa. Bilo nas je mnogo tako da smo se poceli g. ušiti. U svanucu je svuda bila tišina s. mrti; tada je to mjesto bilo d. avolji grad. B. ombardiranje je prestalo. Po nekad bi se zaculi sporadicni p. ucnji.
tragedija
0
22.10.2010.
. Onda je iz pravca džamije v. risak žene prekinuo tišinu. Njena kosa je bila jako zamršena, a p. oderana odjeca joj je bila p. rekrivena k. rvlju. Imala je ponašanje onih koji su izgubili svoju pamet. Kod njenih nogu su bila djeca cija su grla bila p. rerezana… Oni su se z. locinacki ophodili i upotrebljavali n. oževe i druge predmete kako bi necujno pocinili u. bistva. Nakon što su v. ojnici završili svoj posao u k. ampu, poslije su dovršili takoder svoj p. rljavi posao u bolnici Gaza. Izbacili su vani doktore, sestrice i r. anjene i sve ih p. obili. Ne racunajuci one koji su n. estali, saznali smo da je izmedu 3.000 i 3.500 ljudi u. bijeno.
surovosti
0
22.10.2010.
N. asilje i s. urovost koji su ovdje opisani, proteklih 50 godina su se neprekidno odvijali na palestinskoj zemlji. Šta više, gore istaknuti primjeri, su samo m. asakri tokom kojih je mnogo Palestinaca i. zgubilo svoje živote u jednom danu. Slicni dogadaji, medu mnogo ostalih su sljedeci: 8 ljudi u Samou 1996. godine; 9 ljudi u Aitharounu i 16 ljudi u Kawninu 1975. godine; 20 ljudi u Haninu i 23 u Bint Džebelu 1976. godine; 7 ljudi u Adlounu 1978. godine; 80 ljudi u Abasiji 1979. godine; i 20 ljudi u Saidi 1980. godine. Pored njih, nekoliko ljudi je svakog dana u. bijano i o. sakacivano u trajanju nekoliko godina. I svakog dana kuce se još uvijek r. uše, a ljudi p. rotjeravaju iz svoje domovine. Otvoreno se može kazati da je izraelski cilj z. astrašiti Palestince i p. rotjerati ih iz njihove zemlje, te ih p. odciniti izraelskoj volji putem s. istematske p. olitike e. tnickog c. išcenja.
Cijeli svijet gleda na ovo društvo koje je suoceno sa b. ucnim g. enocidom.
stav
0
22.10.2010.
U svom klasiku World Orders, stari-novi komentator Bliskog Istoka Noam Chomsky opisuje stav izraelske v. lade po pitanju Palestinaca, kao i nacin na koji americka s. trategija ocjenjuje taj s. tav:
P. rojektanti iz SAD nisu imali razloga da sumnjaju u procjenu s.pecijalista izraelske v.lade koja je data 1948. godine, da ce se palestinske i.zbjeglice bilo gdje radije asimilirati, nego da ce pristati na u.ništenje. «Neki od njih ce u.mrijeti, a vecinu njih ce p.ogubiti, neki ce se asimilirati u društvu, ili pak, otici u najsiromašnije slojeve arapskih zemalja. Prema tome, ne postoji razlog da se neko zbog njih nervira. Ove elementarne interpretacije su ostale stabilne sve do danas, uzimajuci pri tom konkretne forme koje dogadaji otkrivaju . Šta više, politika n.asilja i z.astrašivanja Palestinaca koja se prakticirala od ranog perioda Izraelskog formiranja se ne smanjenom ž.estinom i danas nastavlja.
solidarnost
0
22.10.2010.
Palestinski muslimani su suoceni sa slicnim iskušenjima i nevoljama koje su muslimani iskusili tokom svoje historije. U Kur\'anu Bog podsjeca vjernike (Djecu Izraela), na vrijeme faraonovog n.asilja:
I kada smo vas od faraonovih ljudi izbavili, koji su vas n.ajgorim m.ukama m.ucili: mušku vam djecu kl.ali, a žensku u životu ostavljali; - a to vam je bilo veliko iskušenje od Gospodara vašeg.” (Kur\'an, 2:49)
Zaista, Bog pomaže strpljivima, i prema Njegovom zakonu, r.opstvo uvijek pogada iskrene vjernike, cak i ako su oni malobrojni, s. labi ili p. odjarmljeni. Ali, mi takoder moramo shvatiti, da to iskušenje nije svojstveno samo za palestinske muslimane; radije receno, ono je svojstveno za sve one koji su svjedoci s. urovosti, ili za nju znaju.
napor
0
22.10.2010.
Bilo gdje i bez obzira u kakvoj situaciji se nalazili, muslimani su dužni pomoci onima kojima je ucinjena n. epravda i n. asilje. Drugim rijecima, najvecu pomoc ljudi mogu pružiti Palestincima, onima koji nastavljaju b. orbu za vlastite živote usred tekuceg h. aosa i s. ukoba, ako pokrenu intelektualnu b. orbu protiv cionistickih osnovnih socijalisticko-darvinistickih stavova koji izazivaju s. ukob, h. aos i a. narhiju.
KNJIGA
0
22.10.2010.
HARUN YAHJA-PALESTINA (DOC) link http://us3.harunyahya.com/selectMirrorForDetail.php?dev-t=EDCRFV&mode=download&with=mod=file,id=29804
vedo
0
22.10.2010.
LIBO ME RACKU I ZA IZRAEL I ZA PALESTINU I ZA ZAPADNU OBALU I ZA JEVREJSKE I ZA ARAPSKE NACIONALISTE!!!!!!!!!!
LAZOVI
0
22.10.2010.
M. asakr Naser al- Din 1948. godine-
Grupa cionistickih t. erorista, prerušenih u arapske v. ojnike, su o. tvorili v. atru na gradane koji su izašli iz svojih domova da bi ih docekali. Samo 40 ljudi je izbjeglo p. okolj, a selo je i. zbrisano sa mape.
M. asakr Tantura 1948. godine: 200 m. rtvih
Tantura, sada dom za oko 1.500 jevrejskih doseljenika, je bila p. oprište velikog m. asakra nad muslimanima u 1948. godini. Izraelski historicar Teddy Katy ovako opisuje n. apad: «Po broju, ovo je definitivno jedan od najvecih m. asakra.”
M. asakr u Dahmaš džamiji 1948. godine: 100 m.rtvih
Osamdeset deveti izraelski K.omandni B. ataljon v. oden buducim ministrom o. dbrane Moše Dayanom, je porucio seljacima da ce biti sigurni jedino ako se o. kupe u džamiji. Medutim, 100 muslimana koji su tamo tragali za zaklonom su bili m. asakrirani. N. apaceni stanovnici Lydde i Ramle su napustili svoja o. gnjišta.
juden raus
0
21.10.2010.
... rece Adolf nekad davno....
vedo
0
21.10.2010.
LIBO ME RACKU I ZA ZAPADNU OBALU I ZA JEVREJE I ARAPE!
okupacija
0
21.10.2010.
Cionisticki projekat na djelu.
ispovjest
0
21.10.2010.
IZRAELSKI VOJNIK OPISUJE D. IVLJAŠTVO-
Moj prvi n. apad na Libanon je bio 1986. godine. Bio sam devetnaestogodišnji izraelski regrutovani v. ojnik. V. od moje p. ara-formacije je poslat u selo cijeg se imena ne mogu sjetit. R. azbili smo vrata jedne kuce i g. urnuli familiju ustranu, a srednje-vjecnog covjeka i. zbacili napolje. Nakon što smo mu v. ezali oci i sputili ruke na leda, odveli smo ga u usamljeni sokak i n. atjerali ga da k. lekne na koljena, a potom mu naslonili p. ištolj na glavu z. aprijetivši da cemo ga p. ucati ako progovori. Jedan mirovnjak iz UN.-a, se tada pojavio i p. rekinuo incident. Ali puno toga se kasnije dogodilo.
ubistva
0
22.10.2010.
Sljedeceg dana smo priredili smiješno p. ogubljenje desetogodišnjeg djecaka iz Libanona. U. tjerali smo njegovu porodicu u kuhinju, a njega odvukli u obližnji vocnjak. Moj porucnik je p. ritiskao lice djeteta u blato dok sam mu ja svojom cizmom pritiskao glavu.
U meduvremenu je narednik zaprijetio da ce ga p. ucati u glavu, ali djecak nije ništa odgovarao.
Bio je miran (MRTAV)…
Ja sam bio novi v. ojnik koji je prebacen iz druge j. edinice, dok su moje kolege bili više zauzeti vježbanjem... Starci, žene i mladi seljaci su zadržani u njihovim kucama i bilo im je n. aredeno da dvadeset cetiri sahata poštuju p. olicijski cas. Njihovi muškarci su bili sakupljeni na glavnom trgu. Vodeni su na ispitivanje v. ezanih ociju.
brutalnosti
0
22.10.2010.
Izazivanje b. rutalnosti nije bilo ograniceno samo na novopridošle r. egrute. Omri, dijete i. straživackog n. adzornika je volio p. aliti eksplozive medu seljacima. Tokom prvih mjeseci i. nvazije, Izrael je u. bio 12.000 – 15.000 ž. rtava, a i. zgubio 360. Medutim, izraelske ž. rtve su bili b. orci, dok je vecina njihovih (palestinskih) ž. rtava pripadala civilima.
Pisac ovog teksta je James Ron, profesor sociologije na Johns Hopkins Univerzitetu.
On je podrucni i. stražitelj organizacijama za ljudska prava.
(Boston Globe, 25. Maj 2000.)
MASAKRI
0
22.10.2010.
Izraelski m. asakri-
Neki od m. asakra koji su pocinjeni od strane izraelske a. rmije i t. eroristickih organizacija (Haganah, Irgun i Stern), izmedu 1948. i 1982. godine, bit ce opisani na sljedecim stranicama. Nijedan od tih m. asakra nije bio usmjeren protiv n. aoružanih grupa. Historija Izraela je prepuna n. asilnih akcija i m. asakra protiv civila. Samo nekoliko primjera ce tome biti dovoljno: s. paljivanje Hotela King David u 1946. godini; Deir Yassin m. asakr u 1948. godini, u kojem su n. evini civili m. uceni i u. bijani; nehumani m. asakr kod sela Kibje u 1958. godini; m. asakri u i. zbjeglickim kampovima Sabri i Šatili vodeni proizraelsko-kršcanskim vojnim s. nagama iz Libanona, pod pokroviteljstvom ARIELA SARONA koji je rezultirao sa skoro 3.000 m. rtvih; n. apad na Mesdžidu-l-Aksa u 1990. godini koji je uzrokovao 11 m. rtvih i skoro 800 r. anjenih; m. asakr u Ibrahimovoj džamiji tokom jutarnje molitve u 1994. godini.
U
0
22.10.2010.
Oni koji su s. tradali u tim n. apadima bili su n. evini ljudi koji nisu imali nikakve mogucnosti da se z. aštite. M. asakri koji ce biti navedeni na sljedecim stranicama su samo neki primjeri n. asilja i . t. erora koji se nastavlja od 1947. pa sve do danas. Ako su c ifre važne da bi se pokazao opseg cionistickog n. asilja, one s druge strane ne mogu cak poceti opisivanje uzrokovane š. tete, narocito ako se uzme u obzir da n. asilje još traje. Zapravo svakog dana pocevši od 1947. godine, pa sve do danas, nižu se vijesti i izvještaji o n. apadima, u. bijanju, . t. orturi i n. asilju sa teritorija koje su o. kupirane od strane Izraela. Na primjer, kada se izracuna broj svi koji su u. mrli od oktobra 2000. vidjet cemo da ce taj broj dostici cifru od skoro 2.000 u. bijenih. (Ova cifra ne ukljucuje one koji su u. bijeni u o. peracijama o. ,brambene z. aštite.) Drugim rijecima, Izrael na s. istematski nacin nastavlja svoja dnevna u. bijanja.
KAMPANJA U.
0
22.10.2010.
Neki primjeri . t. erora izraelske poluvjekovne v. ladavine -
M. asakr King David 1946. godine: 92 m. rtvih
Ovaj n. apad je izvršen od strane t. eroristicke organizacije Irgun sa znanjem Davida Ben Guriona, tadašnjeg najveceg cionistickog službenika. Ukupno 92 ljudi ukljucujuci Britonce, Palestince i Jevreje, je u. bijeno, a 45 ih je o. zbiljno r. anjeno. M. asakr Baldat Al-Shaikh 1947. godine: 60 m.rtvih
Spavajuci u svojim krevetima, šezdeset Palestinaca, medu kojima su žene, djeca i starci, je i. zgubilo živote, kao rezultat ovog n. apada koji je izvršen od strane 150-200 cionistickih t. erorista. N. apad je poceo u 2:00 poslije ponoci, a trajao je cetiri sahata.
M. asakr Yehida 1947. godine: 13 m. rtvih
U Yehidi, jednom od prvih cionistickih naselja, cionisticki n. apadaci, obuceni kao britanski v. ojnici, su otvorili v. atru na muslimane.
M. asakr Khisas 1947. godine: 10 m. rtvih M. asakr Naser al- Din 1948. godine.
HAMAS
0
21.10.2010.
samo gradite kurvinni sinovi.što više sagradite više će se srušiti i više će vas poginuti..
EGZODUSI
0
22.10.2010.
Približno 60.000 Palestinaca je e. migriralo i više od 350 na putu je u. mrlo uzrokom slabih medicinskih uvjeta.
M. asakr Dawayma 1948. godine: 100 m. rtvih Ovaj n. apad je jedan od najvecih izraelskih m. asakra. Vecina u. bijenih je bila o. kupljena u džamiji za vrijeme džume namaza. Tokom n. apada Palestinke su s. ilovane, a kuce prepune ljudi su d. inamitom r. azrušene.
M. asakr Houla, 1948. godine: 85 m. rtvih
Izraelski v. ojnici su n. atjerali 85 ljudi u kucu koju su onda z. apalili. Nakon toga je vecina n. apacenih stanovnika i. zbjegla u Bejrut. Od 12.000 domacih stanovnika Houle, samo je 1.200 ostalo u njoj.
M. asakr Salha, 1948. godine: 105 m. rtvih
Nakon što su seljani n. atjerani da udu u džamiju, s. paljeni su sve do posljednjeg.M. asakr Deir Yassin, 1948. godine: 254 m. rtvih
Cinjenica je da se svjetska agenda kontrolira preko zapadnih medija, koji su vecinom pro-izraelski, nekada sprjecava dogadaje da izidu na vidjelo unutar Izraela.
MONSTRUMI
0
22.10.2010.
Ali neki i. ncidenti n. asilja i g. rubosti su d okumentirani u detalje od strane medunarodnih o. rganizacija.
U noci 9. aprila 1948. godine, stanovnici Deir Yassina su p. robudeni z. vucnom n. aredbom da se «e. vakuiraju iz sela». Ali prije nego da shvate šta se dešava, bili su p. oklani.
ZVJERSTVA
0
22.10.2010.
O. rgani ž. rtava su v. adeni, a djeca su cak . t. ucena i s. ilovana. Tokom m. asakra u Deir Yassinu 52 djece je na ocima svojih majki i. zmrcvareno, a zatim p. ogubljeno i ostalo p. resjecenih g lava. Više od 60 žena je u. bijeno i njihova t. ijela su u. nakažena. Jedna žena koja je uspjela p. objeci p. ripovijeda sljedece z. vjerstvo kojem je bila s vjedok:
STRASNO
0
22.10.2010.
Vidjela sam kako v. ojnik h. vata moju sestru Salihu al-Halabi, koja je bila u devetom mjesecu trudnoce. On je postavio m. ašinku na njen vrat, a potom je i. spraznio municiju u njeno . tijelo. Zatim je otišao kod m. esara i z. grabio n. ož, otvorio njen stomak da bi izvadio m. asakrirano dijete svojim silnickim n. acistickim nožem.
Ne zadovoljavajuci se samo m. asakrom, t. eroristi su nakon toga prošetali sve žene i djevojke koje su ostale ž. ive. Skinuli su njihovu odjecu i stavili ih u otvorena auta i odvozili ih g.ole ulicama u jevrejskom dijelu Jerusalima. Tadašnji predstavnik Crvenog K. u Palestini Jackues Reynier, je tokom njegove posjete Deir Yassinu, dan nakon n. apada vidio i. zmrcvarena t. ijela, ali je mogao samo kazati: «Stanje je bilo s. trašno.”
Tokom n. apada je 280 muslimana, medu kojima je bilo žena i djece, paradiralo ulicama, a onda je u e. gzekucijskom stilu u. bijeno. Vecina djevojaka je prije pogubljenja s.ilovano, a g. enitalije momaka su bile i. sjecene.
MRACNJACI
0
22.10.2010.
Mora se istaci i to da t. eroristi koji su . izvršili ova z. vjerstva nisu p. ripadnici r. adikalnih o. rganizacija koji su djelovali van zakona ili k. ontrole v. lade; bolje receno, oni su . kontrolirani d. irektno od izraelske v. lade. M. asakr u Deir Yassinu su i. zvršili h. uligani Irgun i Stern k.lape pod d. irektnim v. odstvom Menachem Begina, buduceg premijera Izraela.
Pocevši opisivanje ove nehumane o. peracije, a to je samo jedan primjer zvanicne p. olitike izraelskog z. vjerstva, on je rekao sljedece: «M. asakr ne samo da nije opravdan, vec nece biti države I. zraela bez «slobode» u Deir Yassinu.” Cionisti koriste takve n. apade da bi t. erorisali Palestince i p. rotjerali ih sa njihovih o. gnjišta, kako bi novopridošli Jevreji imali mjesta gdje da se nasele. Poznati cionisticki lider Israel Eldad je ovu cinjenicu itekako otkrio kada je rekao: «To nije bilo za Deir Yassin – pola miliona Arapa bi živjelo u državi Izrael [u 1948]. Država Izrael ne bi mogla opstati»
sa4ever
0
22.10.2010.
svaka cast ko se potrudio da ove informacije nadze..... al sto je najzalosnije ..... sve je istina!!!!!!
SAROV
0
22.10.2010.
Cionisti smatraju da je ova vrsta e. tnickog c. išcenja od v. italnog znacaja za uspostavu d. ržave Izrael. Zaista, o. peracije koje se nastavljaju nakon n. apada na Deir Yassin, su uzrok da mnogi Palestinci radije n. apuste svoju z. emlju i odsele, nego da d. ožive istu sudbinu stanovnika Deir Yassina.
M. asakr u Kibyi 1953. godine: 96 m. rtvih
Drugi cionisticki n. apad koji je pocinjen u Kibyi je pripremljen da «ohrabri» Palestince da napuste Kibyu, selo na jordanskoj granici koje ima 2.000 stanovnika. Kasnije su i. straživaci vodeni sa nekoliko spretnih p. osmatraca vrlo jasno o. tkrili prirodu tog z. vjerstva. M. asakr u Kibyi koji se dogodio 13. oktobra 1953. godine je sa sobom nosio d. emoliranje 40 k. uca i u. bijanje 96 civila od kojih su vecina bili žene i djeca. „101.” b. rigada je v. odena ARIELOM SARONOM drugim buducim premijerom Izraela.
SELA
0
22.10.2010.
Tadašnji jordanski ambasador u U. jedinjenim N. acijama dr. Youssef Haikal je u svojem izlaganju B. ezbjednosnom V. ijecu ovako pojasnio m. asakr:
Izraelci su u. pali u selo i s. istematski p. obili sve stanare u kucama, upotrebljavajuci a. utomatsko o. ružje, g. ranate i z. apaljive b. ombe; a. ktivirajuci d. inamit u kucama poviše g. lava ž. rtava… Cetrdeset kuca, seoska škola i s. kladište je u. ništeno. Dvadeset i dvoje goveda je u. bijeno, a šest prodavaonica o. pljackano.