Komentari (39)
Povratak na članak
Prijava korisnika
NAPOMENA: Komentarisanje članaka na portalu Klix.ba dozvoljeno je samo registrovanim korisnicima. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korištenja komentara.
LIBO ME RACKU I ZA IZRAEL I ZA PALESTINU I ZA ZAPADNU OBALU I ZA JEVREJSKE I ZA ARAPSKE NACIONALISTE!!!!!!!!!!
HARUN YAHJA-PALESTINA (DOC) link http://us3.harunyahya.com/selectMirrorForDetail.php?dev-t=EDCRFV&mode=download&with=mod=file,id=29804
Bilo gdje i bez obzira u kakvoj situaciji se nalazili, muslimani su dužni pomoci onima kojima je ucinjena n. epravda i n. asilje. Drugim rijecima, najvecu pomoc ljudi mogu pružiti Palestincima, onima koji nastavljaju b. orbu za vlastite živote usred tekuceg h. aosa i s. ukoba, ako pokrenu intelektualnu b. orbu protiv cionistickih osnovnih socijalisticko-darvinistickih stavova koji izazivaju s. ukob, h. aos i a. narhiju.
Palestinski muslimani su suoceni sa slicnim iskušenjima i nevoljama koje su muslimani iskusili tokom svoje historije. U Kur\'anu Bog podsjeca vjernike (Djecu Izraela), na vrijeme faraonovog n.asilja: I kada smo vas od faraonovih ljudi izbavili, koji su vas n.ajgorim m.ukama m.ucili: mušku vam djecu kl.ali, a žensku u životu ostavljali; - a to vam je bilo veliko iskušenje od Gospodara vašeg.” (Kur\'an, 2:49) Zaista, Bog pomaže strpljivima, i prema Njegovom zakonu, r.opstvo uvijek pogada iskrene vjernike, cak i ako su oni malobrojni, s. labi ili p. odjarmljeni. Ali, mi takoder moramo shvatiti, da to iskušenje nije svojstveno samo za palestinske muslimane; radije receno, ono je svojstveno za sve one koji su svjedoci s. urovosti, ili za nju znaju.
U svom klasiku World Orders, stari-novi komentator Bliskog Istoka Noam Chomsky opisuje stav izraelske v. lade po pitanju Palestinaca, kao i nacin na koji americka s. trategija ocjenjuje taj s. tav: P. rojektanti iz SAD nisu imali razloga da sumnjaju u procjenu s.pecijalista izraelske v.lade koja je data 1948. godine, da ce se palestinske i.zbjeglice bilo gdje radije asimilirati, nego da ce pristati na u.ništenje. «Neki od njih ce u.mrijeti, a vecinu njih ce p.ogubiti, neki ce se asimilirati u društvu, ili pak, otici u najsiromašnije slojeve arapskih zemalja. Prema tome, ne postoji razlog da se neko zbog njih nervira. Ove elementarne interpretacije su ostale stabilne sve do danas, uzimajuci pri tom konkretne forme koje dogadaji otkrivaju . Šta više, politika n.asilja i z.astrašivanja Palestinaca koja se prakticirala od ranog perioda Izraelskog formiranja se ne smanjenom ž.estinom i danas nastavlja.
N. asilje i s. urovost koji su ovdje opisani, proteklih 50 godina su se neprekidno odvijali na palestinskoj zemlji. Šta više, gore istaknuti primjeri, su samo m. asakri tokom kojih je mnogo Palestinaca i. zgubilo svoje živote u jednom danu. Slicni dogadaji, medu mnogo ostalih su sljedeci: 8 ljudi u Samou 1996. godine; 9 ljudi u Aitharounu i 16 ljudi u Kawninu 1975. godine; 20 ljudi u Haninu i 23 u Bint Džebelu 1976. godine; 7 ljudi u Adlounu 1978. godine; 80 ljudi u Abasiji 1979. godine; i 20 ljudi u Saidi 1980. godine. Pored njih, nekoliko ljudi je svakog dana u. bijano i o. sakacivano u trajanju nekoliko godina. I svakog dana kuce se još uvijek r. uše, a ljudi p. rotjeravaju iz svoje domovine. Otvoreno se može kazati da je izraelski cilj z. astrašiti Palestince i p. rotjerati ih iz njihove zemlje, te ih p. odciniti izraelskoj volji putem s. istematske p. olitike e. tnickog c. išcenja. Cijeli svijet gleda na ovo društvo koje je suoceno sa b. ucnim g. enocidom.
. Onda je iz pravca džamije v. risak žene prekinuo tišinu. Njena kosa je bila jako zamršena, a p. oderana odjeca joj je bila p. rekrivena k. rvlju. Imala je ponašanje onih koji su izgubili svoju pamet. Kod njenih nogu su bila djeca cija su grla bila p. rerezana… Oni su se z. locinacki ophodili i upotrebljavali n. oževe i druge predmete kako bi necujno pocinili u. bistva. Nakon što su v. ojnici završili svoj posao u k. ampu, poslije su dovršili takoder svoj p. rljavi posao u bolnici Gaza. Izbacili su vani doktore, sestrice i r. anjene i sve ih p. obili. Ne racunajuci one koji su n. estali, saznali smo da je izmedu 3.000 i 3.500 ljudi u. bijeno.
Izraelske o. ružane s. nage su provele srijedu vecer i cetvrtak ujutro o. kupirajuci . kamp. Htjeli su z. atvoriti istocnu stranu. Naši m. udžahedini su otišli. Tada nije niko otišao osim nekoliko djecaka od 15-16 godina. U cetvrtak vecer ž. estoko smo dva puta b. ombardirani. Shvatili smo da naše s. vjetlece o. ružje ne može biti u upotrebi. Svako u s. krovištima je bio i. zbjeglica. Svako je bio u. plašen. Stariji u g. rupi, oni koje su ljudi slušali, su odlucili otici kod Izraelaca i reci im da ce se k. amp predati. Sa bijelim z. astavicama u rukama otišli su autom. Nikada se vratili nisu. Neki mladi ljudi su s o. ružjem otišli da ih traže. Tada smo najbolje shvatili da moramo odmah otici sa tog mjesta. Na stotine ljudi su odlazili u isti zajednicki salon u sjevernom dijelu k. ampa. Bilo nas je mnogo tako da smo se poceli g. ušiti. U svanucu je svuda bila tišina s. mrti; tada je to mjesto bilo d. avolji grad. B. ombardiranje je prestalo. Po nekad bi se zaculi sporadicni p. ucnji.
B. rutalnost kojom su ti j. adni i n. evini ljudi bili suoceni je bilo u. pozorenje vodece izraelske i. deologije. Vecina u. bijenih žena je bila s. ilovana. Trudnice su bile r. azrezivane tako da su njihove bebe mogle i.spasti vani. Djeca od 3-4 godine su pred ocima svojih roditelja u. bijana. Mnogim ljudima su o. dsijecane uši i nosevi, prije nego što su p. ogubljeni. Vijest o m. asakru je izišla na vidjelo u francuskom listu Le Monde 13. februara 2001. godine. P. reživjeli Nihad Hamad koji sada ima 42 godine, opisuje ovako šta se dogodilo:
… Jednoj od žena je stomak bio r. azrezan. Nekoliko metara dalje, naišao sam na prve bebe, koje su vec pocrnile od t.ruljenja, prosute po ulici kao s. mece. Muhe su letjele izmedu u. smrdjelih tijela i naših lica, izmedu sasušene k. rvi i novinarskih bilješki; kazaljke sahata su još uvijek kucale na m. rtvim zglobovima. Ispeo sam se na jednom jarku – napušteni buldožer je nakrivo stajao u blizini – samo da bih našao t. ijela ž. rtava, jednom sam bio na v. rhu brežuljka koji se njihao ispod mene. Pogledao sam dolje i našao lica, koljena, usta, ženske udove ispupcene preko tla. Da bih još uvijek mogao vidjeti ta tijela, morao sam sici na drugoj strani. Tamo je bila jedna lijepa djevojka. Glava joj je bila o. kružena jednom vješalicom za odijela, a k. rv joj je još uvijek tocio iz r. upe na njenim ledima. U drugom naslovu, Fisk opisuje šta je vidio u bolnici gdje su se lijecili r. anjenici: «Ono što smo vidjeli ovdje, necemo lahko zaboraviti.
O u. žasnim s. cenama koje je vidio odmah nakon n. apada, novinar i e. kspert za Bliski Istok, Robert Fisk nas u tekstu, koji je napisao nakon što je Šaron izabran za p. remijera, izvještava: Za svakog koji je 18. septembra 1982. godine bio u i. zbjeglickom k. ampu Sabri i Šatili, ime Ariela Šarona je sinonim za k.rvolocnika; n. aduvene l. eševe, žene i. zvadenih . t. rbuha, m. rtve bebe, s. ilovanje, p. ljackanje i u. bijanje… Cak i kada danas hodam tim s. mrdljivim ulicama, nakon više od 18 proteklih godina, d. avoli me još uvijek tjeraju. Tamo preko, na drugoj strani ulice koja vodi do džamije u Sabri, l. ežao je g. Nouri, covjek star 90 godina koji je imao sijedu bradu. Bio je u pidžamama sa malim vunenim šeširom koji je još uvijek stajao na njegovoj glavi, kao i štapom pored njega. Našao sam ga na gomili s. meca kako na ledima l. eži. Malo poviše puta, došao sam do dvije žene koje su sjedile uspravno. Mozak im je i. scurio taman pored kuhinjskog lonca…
. Zadnja i. straživanja i i. spitivanja su pokazala da je ARIEL SARON tadašnji izraelski m. inistar o. dbrane, a sadašnji premijer, bio odgovoran za tu o. peraciju. Zbog ovog k. rvavog n. apada, on je još uvijek poznat kao «Libanski k. asapin.”Ove . jezive s. cene su bile djelo Ariela Šarona poznatog po izreci: “Arapi me znaju, i ja znam njih”, te po r. užnom opisivanju Arapa, kao na primjer, da su “k. ukci.” Nakon r. ata 1967. godine, SARON je uzrokovao da 160.000 Palestinaca n. apuste Istocni Jerusalim i postanu i. zbjeglice. Njegove . tehnike k. ažnjavanja ukljucuju b. ombardiranje kuca, u. potrebu buldožera prilikom r. ušenja izbjeglickih k. ampova, h. apšenje hiljade mladica bez ikakvog povoda, kao i njihovo izlaganje t. orturi. Kada je Šaron bio odgovoran za s. igurnost u Pojasu Gaze, hiljade Palestinaca je p. ogubljeno, u. hapšeno i d. eportirano, a u samoj Gazi 2.000 kuca je p. orušeno i 16.000 ljudi je po drugi put n. atjerano u e. gzil.
Masakr u Sabri i Šatili- «Htio sam uzeti bebe i staviti ih u kofe s vodom, kako bi ih z. aštito od p. lamena. Kada sam ih uzeo, pola sahata kasnije, one su još g.orjele. G.orjele su cak nekoliko casova u m. rtvacnici.” Ovo je izjava Dr. Amal Shama iz bolnice Barbir, koju je dao nakon što su izraelske f. osforne g. ranate ispaljene na Zapadni Bejrut 29. jula 1982. godine. Cionisticke t. eroristicke o. peracije z. astrašivanja Palestinaca i p. rotjerivanja sa njihovih vlastitih ognjišta, poštujuci WWII, u. zrokovale su s. mrt nekoliko hiljada n. evinih ljudi. Ali izraelski n. apad na i. zbjeglicke kampove Sabru i Šatilu tokom i. nvazije na Libanon u 1982. godini, ostat ce zabilježen u historiji kao jedan od n. ajgorih a. kcija g. e. nocida koju su ikada cionisti pocinili. Tokom n.apada od strane grupa libanonskih kršcanskih v. ojnika t. eške p. ješadije, uz pomoc i direktivu izraelskih v.ojnika, više od 3.000 ljudi, vecina žena i djece, su u. bijeni.
On je prosto povlacio o. barac, a kada bi istrošio š. aržer, njegovi drugovi bi ga zamijenili. Nakon ove n. esrece, izraelski v. ojnici su o.kupirali džamiju i preprijecili reportere da joj se ne približe. Mnogo ljudi je u. mrlo kada su v. ojnici otvorili v.atru na palestinske muslimane koji su se okupili oko džamije da protestuju zbog n.apada.M.asakr Kana 1996. godine: 109 m. rtvih Više od 100 ljudi, vecinom žene i djeca, je . izgubilo živote u i. zbjeglickom kampu Kana kojeg su b.ombardirale izraelske v.azdušne s.nage. J. ezive scene p.okolja, ukljucujuci i djecu o.drubljenih g. lava, se ne mogu nikada zaboraviti. Inspekcijski tim UN je otkrio da je m.asakr bio n. amjeran.
M. asakr u Ibrahim džamiji 1994. godine: 50 m. rtvih U petak 25. februara 1994. godine se dogodio s. trašan m. asakr u Palestini. U n. apadu kojeg su pocinili cionisticki Jevreji nad muslimanima koji su se o. kupili na džumu namaz u Ibrahimovoj džamiji, više od 50 muslimana je u. mrlo, a gotovo 300 njih je r. anjeno. Neki od r. anjenih su kasnije podlegli r. anama. M. asakr je pripremljen od strane Jevreja koji živi u, jevrejskom naselju Kiryat Arbi u Hebronu. Ovaj . terorista je, takoder, bio r. ezervni o.ficir u izraelskoj a. rmiji, kao i clan cionisticke t. eroristicke o. rganizacije. Izraelski izvori navode da je v. ojnu u. niformu o. bukao tokom n. apada. N. apadac se ušunjao u džamiju i s. akrio iza s. tuba kada su se muslimani pripremali za jutarnji namaz. Kada su svi sagnuli glave, on je a.utomatom otvorio v. atru na njih. Prema p.ripovijedanju svjedoka, on nije samostalno djelovao.