Iako je taj sporazum potpisala 141 zemlja, ne očekuje se da će njegova primjena značajnije smanjiti emisiju industrijskih plinova. Naime, sporazumu nisu pristupile mnoge industrijske zemlje, a među njima su i Sjedinjene Države čime je efikasnost tog sporazuma, smatraju ekolozi, znatno umanjena.
Protokol iz Kyota je 1997. bio prvi međunarodni sporazum kojem je cilj bio smanjiti zagađivanje okoliša na globalnom planu. Zemlje potpisnice su se nakon dugih pregovora obavezale da će smanjiti ispuštanje stakleničnih plinova koji, vjeruju mnogi naučnici, barem djelomično dovode do globalnog zagrijavanja.
Prema Protokolu iz Kyota, industrijski razvijene zemlje trebale bi do 2012., u prosjeku, smanjiti ispuštanje industrijskih plinova za pet posto. Svaka zemlja ima vlastite kvote u svezi tog cilja, dok su zemlje u razvoju u potpunosti izuzete od tih mjera.
Vlada predsjednika Busha smatra da je Protokol iz Kyota "u temelju loš sporazum", zbog toga što će njegova primjena američku industriju prekomjerno koštati. Umjesto Kyota, Bijela kuća se zalaže za dobrovoljno određivanje kvota svake zemlje, kao i za daljnja istraživanja alternativnih pristupa problemu emisije staklenih plinova.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da provedba Protokola iz Kyota, bez SAD-a, nema smisla. Bernhard May, iz Njemačkog vijeća za međunarodne odnose, smatra da Amerika, "najvažnija zemlja na svijetu i najveći zagađivač na svijetu", mora ponovno pristupiti Protokolu iz Kyota, jer će se jedino tako moći povesti efikasna borba protiv globalnog zagrijavanja.
Pregovori o novim kvotama koje bi ograničile ispuštanje stakleničnih plinova počet će kasnije ove godine. Nove bi kvote trebale stupiti na snagu 2012.
Holivudski glumac iznenadio promjenom imidža na crvenom tepihu: Pitaju se šta mu se desilo
