Zastupnik šefa MMF-a tvrdi da konsolidacija budžeta zahtijeva pune i sveobuhvatne mjere štednje, čiji sastavni dio mora biti reforma izdašnih zdravstvenih i penzionih sistema, smanjivanje izdataka i povećanje poreznih prihoda.
"Rješenje tih fiskalnih problema je prioritet u kratkoročnom razdoblju, pošto bojazni koje se odnose na održivost budžeta mogu da naruše povjerenje u oživljavanje privrede", izjavio je Lipsky na ekonomskoj konferenciji pod nazivom "Kineski razvojni forum".
Većina razvijenih zemalja će u ovoj godini nastaviti sa finansijskim stimulacijama, što MMF podržava. Vlade, međutim, kako ističe Fond, moraju početi sa konsolidacijom budžeta već iduće godine, ukoliko oživljavanje globalne ekonomije bude trajno.
Prema mišljenju Lipskog, političari bi već trebalo da počnu da objašnjavaju građanima da je pooštravanje budžetske politike neizbježan preduvjet za zdravu privredu. MMF prognozira da smanjivanje realnih kamatnih stopa i održanje javnih dugova na poslijekriznim nivoima, može godišnje da smanji potencijal rasta razvijenih ekonomija za pola procentnog boda.
Vlade, osim toga, prema mišljenju te međunarodne finansijske institucije, moraju da pooštre zakonsku regulativu koja se odnosi na fiskalnu odgovornost i da poboljšaju izbor poreza.
Treću tačku predstavljaju reforme zdravstvenog i socijalnog osiguranja, kao što je, naprimjer, povećanje starosne granice za odlazak u penziju. Lipsky, takođe, smatra da će te reforme, dugoročno gledano, imati pozitivan uticaj na razvoj budžeta, pri čemu će kratkoročni negativni uticaji na ukupnu tražnju biti mali.
"Moguće je da će većina razvijenih ekonomija, računajući nekoliko najvećih, zadržati fiskalne stimulacije i u ovoj godini, ali bi u 2011. trebalo da počne fiskalna konsolidacija", tvrdi Lipsky.
Prema ocjeni MMF-a, dug grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta G7, 2014. godine će dostići 110 posto vrijednosti njihovih bruto domaćih proizvoda (BDP), pri čemu je taj odnos 2007. godine bio 75 procenata. To će se dogoditi, smatra MMF, i kada bi te zemlje prestale sa masivnim dotacijama u svoje krizom uništene privrede.
Izuzeci su samo Kanada i Njemačka. Najbogatije države se tako nalaze na nivou zaduženosti nezabilježenom još od početka pedesetih godina prošlog vijeka, odnosno od vremena poslijeratne obnove.
Međunarodne agencije za rejtinge nedavno su smanjile kreditni rejting Grčke, pri čemu su, navodno, ostale bogate zemlje, bar za sada, sigurne. Eksperti, međutim, sa uznemirenošću prate situaciju u Portugaliji, Španiji, Italiji, Velikoj Britaniji i SAD, ukazuju svjetski mediji.
Da bi se do 2030. godine vratili prosječni iznosi javnog duga u odnosu na BDP na predkrizni nivo od 60 procenata, to bi zahtijevalo da zemlje od 2020. tokom predstojeće decenije, dostižu u prosjeku osnovni strukturalni saldo, odnosno bilans bez uračunavanja otplate kredita, na nivou od četiri procenta BDP-a.
Lipsky je, takođe, upozorio, da bi završetak stimulacija značio smanjenje budžetskih deficita samo za jedan procenat BDP-a.
"Dakle, samo održanje odnosa javnog duga prema BDP-u na poslijekriznim nivoima, zahtijevat će nove mjere", zaključio je on.
