Misteriozna turska privatna vojna kompanija Sadat svoj nastanak veže za Bosnu i Hercegovinu
U fokus javnosti privatne vojne kompanije su došle nakon što su na vidjelo izašli zločini koje su počinili pripadnici Blackwatera nakon američke invazije na Irak. Ipak, najzvučnije ime u svijetu privatnih vojnih kompanija u posljednjih par godina bio je ruski Wagner. Wagner je za potrebe Rusije učestvovao u operacijama u Siriji, Africi ali i agresiji na Ukrajinu. Nakon pokušaja državnog udara i smrti osnivača Jevgenija Prigožina ostaje da se vidi kakva će biti sudbina ove formacije.
Osnivanje Sadata
U Turskoj je bivši brigadni general turske vojske Adnan Tanrverdi 2012. godine osnovao Sadat, a prema informacijama sa zvanične stranice, stanje u Bosni i Hercegovini nakon rata je bilo glavni motiv za stvaranje ove grupe. Tanrverdi je 1996. godine otpušten iz turske vojske zbog navodno islamističkih veza, a trenutni lider Sadata je Melih Tanrverdi, njegov sin.
Naime, na zvaničnoj stranici Tanrverdi opisuje da je u julu 1996. godine bio poslan kao dio skupine od 10 generala u Bosnu i Hercegovinu kako bi utvrdili posljedice koje je rat ostavio po BiH. U tekstu se tvrdi kako SAD i evropske zemlje nisu podupirale Bošnjake i da je Alija Izetbegović zbog političke prisile i nejednakih ratnih uvjeta morao prihvatiti potpisivanje Dejtonskog sporazuma.
Dalje se navodi kako je Dejtonski sporazum podijelio zemlju i kako su angažovane mirovne snage. Kao ključna inspiracija za osnivanje Sadata navodi se navodna priča nakon rata u Bosni i Hercegovini.
"Privatna odbrambena i savjetodavna kompanija iz Sjedinjenih Američkih Država zatražila je da jedan aktivan vojni oficir iz Turskog Generalštaba bude raspoređen u njihovu privatnu kompaniju. Kada su ih pitali zašto im je potreban aktivan vojni oficir u takvoj kompaniji, odgovor kompanije bio je: 'On ne mora ništa raditi, njegovo prisustvo u kompaniji je dovoljno za nas.' Kasnije se saznalo da je razlog zbog kojeg je kompanija postupila tako bio taj da je gospodin Alija Izetbegović postavio uslov da turska vlada odobri njihovu ponudu za reorganizaciju, modernizaciju i obuku nove bosanske vojske. Kada sam pitao tog generala korpusa 'šta su uradili?', njegov odgovor bio je da su prihvatili zahtjev te kompanije i rasporedili aktivnog oficira u činu pukovnika za tu kompaniju", tvrdi se u tekstu.
Nakon toga, oficir iz teksta je rekao da drugim oficirima da takvo ponašanje nije ispravno jer je značilo da se kontrola nad Bosnom prepušta rukama zapadnih zemalja putem turske akreditacije zapadne kompanije s određenim ciljevima.
Navodi se da su turski oficiri po dolasku u Bosnu i Hercegovinu vidjeli da je nova bosanska vojska transformirana u oblik sastava sa oklopnim trupama sa tenkovima iako je Bosna i Hercegovina planinska i šumovita država te zahtjeva vojsku koja bi se sastojala od snaga koje lako mogu izvršavati komandoske i padobranske operacije.
Tanrverdi je naveo da ga je ovo nagnalo da proučava privatne odbrambene i konsultanske kompanije na zapadu i da danas postoji 70 ovakvih kompanija koje djeluju u skladu sa zapadnim vojnom i vanjskom politikom.
Iz tih razloga je kako se navodi na stranici stvoren Sadat kako bi islamskim i prijateljskim državama osigurali idealističke i sposobne oficire i podoficire da se brinu o nacionalnim vrijednostima islamskih zemalja na osnovu zajedničke koristi islamskog svijeta kada im je potrebno vojno osoblje iz oružanih snaga s dubokim vojnim iskustvom kako bi njihove vojske bile postavljene, reorganizovane, modernizovane i obučene.
Dakle, Tanrverdi je kao ideološku osnovu svoje kompanije uspostavio gotovo jednaku osnovu koju ima vladajuća stranka AKP u Turskoj, a koja podrazumijeva bliske veze sa islamskim zemljama i širenje uticaja na teritorijama gdje se nekada prostiralo Osmansko carstvo.
Opisujući Sadat, oficir američke vojske major Matt Powers je napisao kako je za razliku od Wagnera i ruskih privatnih vojnih kompanija koje šire Putinovu viziju Euroazije ali im je glavni motiv novac, kod Tanrverdijeve vizije na prvom mjestu islamska armija motivisana vjerskim vrijednostima.
Operacije Sadata
Adnan Tanrverdi je nakon pokušaja državnog udara 15. jula 2016. godine u Turskoj imenovan za sigurnosnog savjetnika Recepa Tayyipa Erdogana i na toj poziciji ostao sve do 2020. godine. Sadat je navodno učestvovao u operacijama protiv pučista.
U Siriji je Sadat povezivan sa obukom boraca koji su se borili protiv režima Bašara al-Assada, a izraelska služba je tvrdila da je Sadat umiješan u finansiranje Hamasa.
Ministarstvo obrane SAD-a je 2020. saopćilo da je Sadat poslao timove u Libiju da obučavaju sirijske borce u ime snaga Vlade nacionalnog jedinstva (GNA) u Tripoliju koju je podržavala Turska.
Kritikovanje Sadata
Meral Aksener, bivša ministrica unutrašnjih poslova Turske optužila je u januaru 2018. godine Sadat da vodio kampove za obuku u centralnoj Anadoliji, za koje se "pričalo da će stvoriti kaos u Turskoj tokom izbora" u junu iste godine.
Dok je pobunjena ruska plaćenička skupina Wagner išla prema Moskvi 24. juna prije nego što je obustavila pobunu, glavni turski opoziconi vođa Kemal Kilicdaroglu uporedio je privatnu vojsku s turskim SADAT-om.
Lider Republikanske narodne stranke (CHP) Kilicdaroglu prisjetio se kako je 2022. stajao ispred sjedišta SADAT-a u Istanbulu i dao izjavu.
"Više puta sam upozoravao vladu na SADAT. Rekao sam da oni žele uništiti Republiku Tursku i promijeniti njezin jezik, zastavu i ustav. Nadam se da će ono što se dogodilo u Rusiji biti lekcija jer je ruski Wagner turski SADAT Inc. Još jednom izjavljujem da nećemo dopustiti bilo kakvu paravojnu strukturu koja je neprijatelj naroda", rekao je Kilicdaroglu. Iz kompanije su odbacili ove navode.
