To navodi na zaključak da će se on suočiti s otporom u zemlji u posljednjih 18 mjeseci svog drugog mandata.
Uspjeh kandidata struje vrhovnog vjerskog vođe ajatolaha Ali Hamneija na izborima odraz je i velike podrške teokratiji u Iranu i tvrdom stavu te zemlje u nuklearnom sporu sa Zapadom.
Prema prvim rezultatima iz Teherana, Hamneijevi kandidati znatno su ispred Ahmedinedžadovih predstavnika. Djelimični podaci pokazuju da su Ahmadinedžadovi rivali izabrani u mnogim izbornim okruzima, prenosi Reuters.
Državni mediji navode da je na izbore izašlo više od 67 posto od 48 miliona Iranaca s pravom glasa.
Vodstvo konzervativaca se očekivalo, a izbori za 290 mjesta u parlamentu, Medžlisu, svedeni su na takmičenje u popularnosti između dvije konzervativne struje - protivnika i pristalica Ahmadinedžada.
Oko 3.400 kandidata učestvovalo je na izborima koje su bojkotovali glavni reformistički pokreti iz opozicije u znak protesta zbog represije koju vlada provodi nad opozicijom nakon spornog reizbora Mahmuda Ahmadinedžada za predsjednika države 2009. godine.
Imajući u vidu da je gotovo cijela reformatorska opozicija praktično eliminisana, malo je vjerovatno da će ishod izbora izmjeniti kurs iranske politike u odnosu prema najvažnijim pitanjima, uključujući nuklearni program, vojnu i naftnu politiku.
Očekuje se da će konačni rezultati izbora biti poznati do kraja vikenda ili početkom iduće sedmice. Novi parlament počet će s radom krajem maja.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
