Lider armenskih separatista se predomislio: Odluka o ukidanju Nagorno-Karabaha nije validna
Čini se da je ta izjava poništila historijski potez separatista da raspuste sporni teritorij koji je bio u centru dva rata između Armenije i Azerbajdžana 2020. i 1990-ih.
Azerbajdžan je 19. septembra poslao trupe u Karabah i nakon samo jednog dana borbe armenske separatističke snage koje su tri desetljeća kontrolirale spornu regiju predale su se i pristale na reintegraciju s Bakuom.
Separatistički predsjednik Samvel Shahramanyan izdao je 26. septembra dekret kojim se naređuje raspuštanje separatističkih institucija do prvog jula 2024. godine
Otcjepljena republika prestat će postojati do kraja godine, navodi se u dekretu.
No, u iznenađujućem potezu u petak, Shahramanyan je odbacio najavu u komentarima danim u Jerevanu, glavnom gradu Armenije.
"Ne postoji dokument... Republike Artsak (Karabah) koji propisuje raspuštanje vladinih institucija", naveo je Shahramanyan.
Njegov ured rekao je odvojeno za AFP da je dekret od 26. septembra "prazan papir", dodajući: "Nijedan dokument ne može dovesti do raspada republike, koja je uspostavljena voljom naroda."
Malo je vjerovatno da će i Jerevan i Baku podržati nastavak funkcioniranja separatističkih institucija budući da su blizu potpisivanja mirovnog sporazuma temeljenog na međusobnom priznavanju teritorijalnog integriteta.
Gotovo cjelokupno etničko-armensko stanovništvo, više od 100.000 ljudi, pobjeglo je iz Karabaha u Armeniju.
Hrnjić: Deset godina u FBiH nije bilo govora o zakonu o šumama, mi smo kreirali tekst
