|

Koji su razlozi izbijanja epidemija zaraznih bolesti posljednjih desetljeća

Koji su razlozi izbijanja epidemija zaraznih bolesti posljednjih desetljeća
7
D
DP
20.3.2020. u 14:35
4
komentara
7

dijeljenja
Koji su razlozi izbijanja epidemija zaraznih bolesti posljednjih desetljeća Ilustracija/Shutterstock
Više od polovine svjetske populacije živi u gradovima, što stručnjaci smatraju "humanitarnom katastrofom na pomolu", jer je to plodno tlo za razmnožavanje virusa. SARS, MERS, ptičja gripa, svinjska gripa, ebola, Zika groznica i, sada, Covid-19. Sve su to virusne epidemije koje su pogodile čovječanstvo tokom prošla dva desetljeća.
Prema proračunima objavljenim 2014. u časopisu The Royal Society, epidemije zaraznih bolesti postale su sve učestalije posljednjih desetljeća. Veliki broj patogena koji ih prouzrokuju već odavno je poznat naučnicima.

Opet, virusi, bakterije i gljivice danas su u stanju dosegnuti svaki kutak svijeta brže i učinkovitije nego ikada prije. Zbog toga se infekcije javljaju na mjestima gdje stanovništvo nije steklo otpornost na njih, što stvara haos i zadaje poteškoće ljekarima i zdravstvenim sistemima u mnogim zemljama (Vox).

Trgovina i turizam - svijet povezan kao nikada

Tokom velikog dijela historije, ljudi su živjeli relativno odsječeni jedni od drugih. Relativno nedavno je došlo do rasprostranjenog dodira među ljudima, ali i biljnim i životinjskim svijetom s različitih kontinenata. Razvoj moreplovstva je u 14. stoljeću potpomogao širenje kuge jer su zaraženi štakori nastanjivali brodove. Ipak, patogeni su tada putovali sporije nego danas pa je kugi bilo potrebno deset godina da se raširi Evropom.

Avionski je prijevoz promijenio sve. To je jako savremen i brz način da se s jednog kraja svijeta na drugi prevezu ljudi, životinje, roba, ali i patogeni. Ovakvo kretanje ljudi i robe događa se bržim tempom i u većoj mjeri nego ranije. Za razliku od srednjeg vijeka kada su bile potrebne godine da zaraza uzme maha, jedan putnik danas može kroz 24 sata prenijeti smrtonosnu vrstu nekog virusa iz, na primjer, Kine u Evropu.

Kada se patogen nađe u novoj sredini, lokalno stanovništvo biva iznimno podložno zarazi, s obzirom na to da se njihov imunološki sistem nikada nije suočio s tom bolešću. Ovakva situacija može zateći čak i ljekare i zdravstvo nespremnima.

Urbanizacija

Sve više ljudi stanuje u gusto naseljenim sredinama. Više od polovice svjetske populacije živi u gradovima, što stručnjaci smatraju "humanitarnom katastrofom na pomolu". Pritom, nije nužno riječ o uglavnom čistim gradovima, već o neplanski izgrađenim naseobinama gdje stanuju deseci miliona ljudi u nehigijenskim uvjetima, a gradovi mogu biti jako plodno tlo za razmnožavanje virusa.

Porast u populaciji, koji je uslijedio nakon Drugog svjetskog rata, nije podrazumijevao samo povećanje broja stanovnika u urbanim sredinama, nego i zalaženje u područja koja su nekada naseljavale isključivo životinje. Svaki put kada ljudi stupe u dodir sa životinjama, moguć je prijenos patogena. Čak tri četvrtine svih novih zaraznih bolesti danas prenesene su sa životinje na čovjeka. Velike boginje, male boginje, tuberkuloza - sve ove bolesti potekle su od domaćih životinja ili se tako pretpostavlja.

Veliki broj zaraznih bolesti stiže iz Azije i Afrike upravo zbog odnosa tamošnjeg stanovništva prema životinjama i životnoj sredini pa tako u Kini prodaju piliće na ulici bez ikakve provjere, dok u Africi love egzotičnu divljač, kao što su majmuni koji nose ebola virus.

Siromaštvo i bijeda

Kada novi virusi pogode zajednice koje već trpe bijedu i neimaštinu, što uključuje i osiromašene zdravstvene sisteme, onda tu bude i više žrtava. Tokom epidemije ebole 2014. i 2015. godine, nijedan Amerikanac nije stradao od ove bolesti, dok je od iste umrlo oko 11.000 na zapadu Afrike.

Čak i u slučajevima kada je osmišljeno cjepivo za određenu bolest, ako zdravstvo u nekoj zemlji nema dovoljno sredstava cijepiti određeni postotak svog stanovništva, sve "pada u vodu". Politika i društveni činitelji igraju odlučujuću ulogu u tome hoće li od neke zarazne bolesti umrijeti nekoliko ljudi ili će izbiti pandemija.

Sve toplija klima potiče izbijanje epidemija

Stručnjaci poručuju da se moramo osvrnuti i na faktore koji se tiču životne sredine kada razgovaramo o zdravlju. U tom pogledu, klimatske promjene mogu biti katkad jednako značajne koliko i naše navike i ponašanje. U izvještaju iz 2015., grupa vodećih stručnjaka iz područja zdravstva i zaštite životne okoline istaknula je da bi posljedice klimatskih promjena na svjetsku populaciju od devet milijardi ljudi mogle osjetiti sav napredak čovječanstva u posljednjih pola stoljeća na području globalnog zdravlja.

Zaraze poput Zika i denga groznice, kao i Chikungunya, prenose komarci žute groznice, čiji je latinski naziv Aedes aegypti. Kao objašnjenje kako ovaj komarac stiže i u predjele u kojima ga ranije nije bilo, stručnjaci ističu klimatske promjene koje su i sad aktualne. Temperatura na globalnoj razini raste, a komarcima pogoduju topli i vlažni uvjeti.

Pored toga, naučnici vjeruju da klimatske promjene utječu i na širenje bolesti poput ptičje gripe, lajmske bolesti i kolere. S toplijim klimatskim uvjetima i učestalim pojačanim padavinama, ovaj će se proces ubrzavati.
Prijavi grešku


Komentari (4)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...