Izbori u 2026. godini koje vrijedi pratiti: Trump i Orban bi mogli biti najveći gubitnici

Već od prvih izbora u Evropi, onih za predsjednika Portugala, pa sve do kraja godine i prvog ozbiljnog testa za američkog predsjednika Donalda Trumpa, 2026. godina bi trebala biti vrlo uzbudljiva u političkom smislu. Ovo su neki od procesa koji će biti najviše praćeni ove godine.

Može li Orban preživjeti Tiszu i dostići dvije decenije na vlasti

Najvažniji izborni proces u Evropi bit će održan na proljeće 2026. godine, kada će građani Mađarske izaći na birališta i po prvi put od 2010. godine imati ozbiljnu i popularnu alternativu za Fidesz kojeg predvodi premijer Viktor Orban.

Peter Magyar, bivši Orbanov saradnik, je 2024. godine postao predsjednik stranke Tisza u nadi da će konačno srušiti svog nekadašnjeg kolegu, a kako se približavamo proljeću i izborima, njegova pobjeda je sve izvjesnija.

Već u novembru 2024. godine, odnosno samo mjesec dana nakon što je stranku osnovanu četiri godine ranije preuzeo Magyar, Tisza je po anketama prešla u blago vodstvo.

Do ljeta ove godine, prednost je porasla i na više od 10 posto po anketama. Iako je Orban dijeljenjem javnog novca penzionerima i socijalno ugroženim kategorijama uspio vratiti dio glasača Fideszu, ispostavilo se da je to bilo samo privremeno, a Tisza je i dalje u ozbiljnoj prednosti pred proljetne izbore.

Ako bi Magyar uspio poraziti Orbana, time bi pala 16-godišnja vladavina jednog od najkontroverznijih evropskih lidera, a to bi svakako bile odlične vijesti za Ukrajinu i Evropsku uniju, imajući u vidu snažne veze Orbana i vlasti u Rusiji.

"Midterm" izbori kao test Trumpove vladavine

U novembru će biti biran novi saziv Predstavničkog doma i nešto više od trećine Senata američkog Kongresa, a ovi izbori će biti najveći test za predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Tradicija u američkoj politici kaže da stranka čiji član je predsjednik SAD-a obično gubi ove izbore, koji se još nazivaju "midterms", ali analitičari kažu da bi poraz mogao biti još veći za republikance 2026. godine.

Trump, iako izabran kao izrazito popularan, je svojim potezima doveo Republikansku stranku u poziciju da se nadaju da će zadržati kontrolu u Senatu, jer se očekuje veliki poraz u Predstavničkom domu.

Da stvar bude gora po Trumpovu stranku, veliki broj republikanaca iz Predstavničkog doma je već najavilo da se neće kandidovati na narednim izborima, odnosno da idu u penziju, te će proljeće 2026. godine biti obilježeno velikim bitkama za kandidature na "midterms" izborima.

Demokratska stranka, iako također jako nepopularna, vjerovatno će "ni kriva ni dužna" odnijeti pobjedu, ali i u ovoj partiji postoje ogromni problemi, primarno zbog odnosa prema Izraelu u jeku njihove agresije na Gazu koja je obilježila prethodne tri godine.

Trump će i dalje uvjeravati svoje saradnike da je "najpopularniji predsjednik u historiji", ali brojke kažu da je on krivac za izvjestan poraz republikanaca u novembru, te da će imati dvije godine vladavine gdje neće imati kontrolu nad Kongresom koju ima sada.

U Evropi na birališta izlaze Danci, Šveđani, Slovenci, Bugari i Portugalci

U septembru će Švedska održati parlamentarne izbore, a ankete sugerišu da će se promijeniti aktuelna većina koju čine Socijal-demokrate, Centristi, Kršćansko-demokratska stranka i Liberali.

Ove stranke su osvojile 176 mjesta na prethodnim izborima, što je bilo dovoljno za većinu i formiranje vlasti, ali ankete sugerišu da će Liberali i Kršćansko-demokratska stranka biti ili ispod, ili vrlo blizu cenzusa od četiri posto.

Uz to, Centristi bi mogli izgubiti dio glasača te s 20 pasti na 18 posto podrške. Jedina stranka koja bi mogla doživjeti rast je Socijal-demokratska, koja će, prema anketama, skočiti s 30 na 34 posto podrške.

Od ostalih stranaka, vrijedi reći da će desničarska Švedska demokratska stranka prema anketama biti otprilike na istom nivou podrške, te da će druge stranke, poput Ljevice, doživjeti blagi pad od nekoliko procenata.

Malo nakon Šveđana na birališta izlaze i građani Danske, koji će krajem oktobra birati novi saziv parlamenta.

Prema anketama, očekuje se pad Socijal-demokrata s 27 na 18 posto podrške, a Zelena ljevica bi mogla izaći iz izbora kao najveći pobjednik, imajući u vidu da im ankete predviđaju čak 15 posto podrške, što je skoro pa duplo više od rezultata iz 2022. godine.

Liberali bi trebali ostati na svojih 12 posto, dok bi Liberalna alijansa trebala skočiti sa sedam na 11 posto podrške, prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja.

Još vrijedi istaći i Danske demokrate, populističko-desničarsku stranku, koja očekuje blagi rast s osam na 10 posto podrške na izborima u oktobru.

U Sloveniji će se u martu birati novi saziv parlamenta, a očekuje se promjena na vrhu, odnosno pobjeda SDS-a kojeg predvodi Janez Janša. Njima se predviđa podrška od 29 posto, dok bi na drugom mjestu s 23 posto podrške trebao biti pokret Svoboda kojeg vodi aktuelni premijer Robert Golob.

Preostale stranke će imati podršku do devet posto, te se očekuje da će Golob i Janša voditi borbu za mjesto premijera nakon martovskih izbora.

U Evropi još vrijedi istaći predsjedničke izbore u Portugalu (januar) i Bugarskoj (još nije određeno vrijeme), kao i izbore za Senat u Češkoj Republici.