Populisti će slaviti 2025. godinu: Cijeli svijet skrenuo udesno, Trump ih poveo u velike pobjede

Od Evrope, preko sve tri Amerike pa do Japana, desničari su redom osvajali izbore ili utvrđivali svoju vlast, dok se lijeve i centrističke stranke još uvijek ne mogu pronaći u novoj političkoj realnosti.

Evropa krenula u desno, s jednom značajnom iznimkom

U 2025. godini nije održano previše izbornih procesa u Evropi, ali tamo gdje jeste, može se reći da su desničari odnijeli ogromne pobjede.

Na birališta su tako, između ostalih, izašli i građani Njemačke, zemlje koja je po svim važnijim parametrima najveća država u Evropskoj uniji. Iako je Friedrich Merz, aktuelni kancelar ove zemlje, uspio sastaviti vladu, njegov CDU definitivno nije pobjednik, već ta titula pripada radikalima iz AfD-a.

Pod vodstvom Alice Weidel, koja je predstavila AfD kao znatno manje radikalnu stranku (iako to baš i nije u potpunosti tačno), njemački desničari su osvojili čak 69 mjesta više u Bundestagu nego što je to bio slučaj na prethodnim izborima.

AfD je učvrstio svoju poziciju glavnog političkog odabira na istoku Njemačke, suvereno osvajajući najviše glasova u Tiringiji, Saksoniji, Saksoniji-Anhalt, Meklenburgu i Brandenburgu.

Ove regije su ranije dijelile svoje glasove između radikalne ljevice (Die Linke) i SPD-a, ali te pokrajine sada, politički, pripadaju desnim radikalima.

Zemlja s kojom Njemačka dijeli najdužu kopnenu granicu, Češka Republika, također je u 2025. godini održala parlamentarne izbore, te dobila i novu vlast.

Umjesto dosadašnje koalicije okupljene oko centrista iz SPOLU-a, na vlast se vratio Andrej Babiš, čija je stranka ANO 2011 dobila 80 mandata u parlamentu i s radikalima iz SPD-a te strankom Motorista došao do potrebne većine za formiranje vlade koju će sam predvoditi.

Još jedna zemlja koja dijeli ogromnu granicu s Njemačkom je i Poljska, koja je u godini iza nas imala predsjedničke izbore. Pobjedu je, u drugom krugu i dosta tijesno, odnio Karol Nawrocki iz desničarke stranke PiS.

Pobjeda Nawrockog došla je kao znak uzbune za aktualnu vladu koju predvodi premijer Donald Tusk, koji ima naredne dvije godine da vrati povjerenje Poljaka u svoju liberalno-centrističku većinu.

Na kraju se kao iznimka ističe Nizozemska, gdje je zabilježen jedini značajan poraz desničara u Evropi. Na vanrednim izborima organizovanim jer su radikali iz PVV-a napustili ionako krhku većinu u parlamentu pobjedu je, pomalo iznenađujuće, odnijela stranka D66, a koju predvodi Rob Jetten.

Lider PVV-a Geert Wilders se, računajući na val populizma koji je zapljusnuo cijeli svijet, odlučio srušiti vlast i nadati se da će u naredne pregovore ući stabilniji, ali je na kraju samo izbacio svoju stranku iz bilo kakve kombinacije za formiranje vlasti.

Iako su izbori održani u oktobru, pregovori o formiranju vlasti još nisu završeni, ali je jasno da će predvodnik biti D66 i da sada biraju između lijevo-liberalne i centrističke koalicije.

Južna i Centralna Amerika, pod Trumpovim pritiskom, sve više padaju u populističke ruke

U Južnoj i Centralnoj Americi je održano nekoliko važnih izbornih procesa u 2025. godini, a ističu se Argentina, Honduras i Čile, gdje su desni populisti ili konsolidovali vlast, ili došli do nje.

U Argentini, potpomognut finansijskom inekcijom od 40 milijardi dolara koja mu je stigla od Donalda Trumpa prije izbora, predsjednik Javier Milei je konsolidovao svoju vlast većinom u parlamentu.

Time mu je otvoren put za još radikalnije politike, koje su već rezultirale u hiljadama izgubljenih radnih mjesta, ali koje očigledno imaju podršku stanovništva.

Iako je Trump imao svoj utjecaj i na izborni proces u Argentini, nigdje ga nije imao tako otvoreno i poprilično nadmeno kao u Hondurasu.

Prije predsjedničkih izbora, Trump je otvoreno prijetio Hondurasu sankcijama ako novi predsjednik ne bude Nasry Asfura, što se na kraju i desilo, uz pomalo nevjerovatan scenarij.

Zbog brojnih neregularnosti, veliki broj glasova je ručno izbrojan te je tek krajem decembra Asfura i službeno proglašen za pobjednika, čime se Honduras "spasio" američkih sankcija, ali i Trump, pored Nayiba Bukelea u El Salvadoru, dobio još jednog saveznika u tradicionalno nepredvidljivoj Centralnoj Americi.

Na kraju vrijedi spomenuti i Čile, gdje je po prvi put na predsjedničkim izborima pobijedio kandidat koji je otvoreno podržavao Augusta Pinocheta, desničarskog diktatora koji je 16 godina suvereno vladao ovom zemljom, a iza sebe ostavio hiljade ubijenih osoba.

José Antonio Kast je porazio kandidatkinju Komunističke stranke Jeannette Jara, a očekuje se da će njegovom pobjedom ova zemlja ponovo krenuti putem Pinocheta i njegove radikalno desne ideologije.

Japan dobio izrazito radikalnu premijerku

Na dalekom istoku vrijedi istaći Japan, koji je održao parlamentarne izbore u 2025. godini iz kojih je kao pobjednica izašla Sanae Takaichi, koja je postala prva žena na čelu vlade ove zemlje u historiji.

Takaichi je na mjesto premijerke došla nakon što je prvo preuzela liderstvo u stranci LDP, porazivši dosta umjerenijeg kandidata Shinjira Koizumija.

Radi se o osobi koja se ponosi svojim nacionalizmom i konzervatizmom, a dovoljno govori i što kao uzora navodi bivšu premijerku Velike Britanije Margaret Thatcher.

Iako još nije imala priliku da pokaže kako će voditi Japan, sve što je Takaichi najavila i sugerisala svojim izjavama pokazuje da i ova zemlja nije preživjela nalet populista koji je definitivno obilježio 2025. godinu.

Trump kao figura s kojom populisti "žive i umiru"

Zanimljivo je da je populizam širom svijeta ponovo u porastu po povratku Donalda Trumpa u Bijelu kuću.

U tom kontekstu, 2025. godina je dosta slična 2016., kada su se populisti širom svijeta ohrabrili Trumpovom pobjedom i "progurali" se među stranke koje se decenijama nalaze na samom vrhu političke scene u svojim zemljama.

Ipak, loše vijesti za populiste su što njihove vlade generalno kratko traju i taj nalet bi mogao biti već na izmaku.

Već sljedeće godine su populističke vlasti u Mađarskoj i SAD-u na ozbiljnim testovima, a sve ankete sugerišu da ih čeka poraz. Vođeni tim sve izvjesnijim rezultatima, može se desiti i da ideja desničarskog populizma doživi svoj drugi krah tokom naredne godine.

Međutim, to je pitanje za budućnost, a populisti od Japana do Argentine mogu 2025. godinu apsolutno smatrati svojim ogromnim uspjehom.