IGK reagovao na izjave izraelskog ambasadora u Srbiji: Negiranje nije mišljenje, nego faza genocida
"Negiranje genocida u Srebrenici je radikalno nečovječan i apsolutno podao koncept. Danas je više nego ikada potrebno formirati i jačati historijsku svijest o genocidu u Srebrenici", navode iz IGK-a.
Dodaju da se kampanja negirana pretvorila u veličanje presuđenih zločinaca.
"Ambasador mora znati da svi imamo dužnost sprječavanja ponovnog buđenja zastrašujućih zločinačkih duhova. Zato umjesto negiranja genocida u Srebrenici pozivamo na akciju protiv mržnje radi uspješnog suzbijanja svih vrsta diskriminacija i opresija kako bi se svijetu pokazalo da zločinac nema šanse. Zauzmimo se za ljudska prava i ljudsko dostojanstvo žrtava genocida u Srebrenici, protiv negiranja genocida i protiv veličanja presuđenih ratnih zločinaca. Jer kampanja negiranja genocida u Srebrenici se pretvorila u otvoreno slavljenje nalogodavaca i izvršilaca genocida. Negiranje genocida u Srebrenici, negiranje historijskih i sudskih činjenica, veličanje ratnih zločinaca je kršenje svih univerzalnih deklaracija i rezolucija Ujedinjenih nacija", ističu u IGK-u.
Iz Instituta poručuju ambasadoru da negiranje genocida u Srebrenici nije mišljenje, već faza genocida. Genocid u Srebrenici je najteži zločin u Evropi poslije drugog svijetskog rata jer predstavlja zločin takvih razmjera i težine da šokira savjest čovječanstva i zahtijeva univerzalnu osudu i kažnjavanje, dodaje se.
"Žrtvama predstoji dugi marš istine, kulture sjećanja i pravde u ime pobjede svjetske institucionalizacije kulture sjećanja na genocid u Srebrenici putem Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u ime poraza animalnog animoziteta, represije i brutalnosti koji čuće u ljudskog umu. Danas žrtve genocida u Srebrenici traže put do istine i pravde u Ujedinjenim nacijama. Mi ćemo zapamtiti ne riječi naših neprijatelja, već šutanje naših prijatelja", stoji u saopćenju IGK-a.
Na kraju su upozorili ambasadora kako genocid počinjen nad Bošnjacima u julu 1995. u Srebrenici od strane srpskih vojnih i policijskih struktura nije stvar nečije lične prosudbe i stava, već da je riječ o historijskoj činjenici utvrđenoj u sudskim procesima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju 2004. i Međunarodnim sudom pravde 2007.
