Hoće li Trump okončati desetljeća neprijateljstva? Predsjednici Armenije i Azerbejdžana danas u Bijeloj kući

Armenski premijer Nikol Pašinjan i predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev "pridružit će mi se u Bijeloj kući na službenoj ceremoniji potpisivanja mirovnog sporazuma", objavio je Trump u četvrtak na svojoj platformi Truth Social.

Zakleti neprijatelji desetljećima, njih dvojica su dva puta ratovali zbog sporne regije Nagorno Karabah, koju je Azerbejdžan povratio od armenskih snaga u munjevitoj ofanzivi 2023. godine, što je izazvalo egzodus više od 100.000 etničkih Armenaca.

Dvije zemlje vodile su razgovore s ciljem postizanja mirnog rješenja, uključujući i prošli mjesec u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali proboj se pokazao nedostižnim.

"Ove dvije nacije ratuju dugi niz godina, što je rezultiralo smrću tisuća ljudi. Mnogi su vođe pokušali okončati rat, ali bezuspješno, do sada, zahvaljujući 'Trumpu'. Moja administracija već neko vrijeme sarađuje s objema stranama", napisao je Trump, rekavši da je "vrlo ponosan na ove hrabre vođe jer čine pravu stvar".

Američki lider, koji je izrazio uvjerenje da njegovi posrednički napori u raznim međunarodnim sukobima zaslužuju Nobelovu nagradu za mir, dodao je da će Washington potpisati bilateralne sporazume "s objema zemljama kako bi zajedno tražili ekonomske prilike" koje bi mogle osloboditi potencijal u regiji Južnog Kavkaza.

Sporazum bi, prema riječima dužnosnika koji su govorili za Associated Press, dao SAD-u pravo zakupa za razvoj koridora i nazvao ga Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet.

Povezao bi Azerbajdžan s njegovom regijom Nahčivan, koja je od ostatka zemlje odvojena 32 km dugim dijelom armenskog teritorija.

Očekuje se da će tranzitni koridor na kraju uključivati željezničku prugu, naftovode i plinovode te optičke linije, omogućujući kretanje robe, a na kraju i ljudi. Sporazum ne predviđa da SAD plati izgradnju tranzitnog koridora, već da ga razviju privatne korporacije.

Sporazum je postignut nakon posjeta Trumpovog posebnog izaslanika Stevea Witkoffa azerbejdžanskom glavnom gradu Bakuu ranije ove godine i nastavka razgovora između stranaka.

Armenija i Azerbejdžan suočavali su se gotovo četiri desetljeća borbe za kontrolu nad regijom Nagorno Karabah. Tokom sovjetskog doba, regija s većinskim armenskim stanovništvom imala je autonomni status unutar Azerbejdžana. Dugotrajne napetosti između kršćanskih Armenaca i većinom muslimanskih Azerbejdžanaca ključale su dok se Sovjetski Savez raspadao.