Amerika se "ugradila" u mirovni sporazum Armenije i Azerbejdžana, gradit će ključni koridor

Naime, u sklopu ovog sporazuma će biti uključena i ekskluzivna američka razvojna prava na strateški tranzitni koridor kroz Južni Kavkaz, rekli su zvaničnici za Reuters.

Armenija i Azerbejdžan su u sukobu od kasnih 1980-ih, kada se Nagorno-Karabah, azerbejdžanska regija s većinskim etnički armenskim stanovništvom, odvojio od Azerbejdžana uz podršku Armenije. Obje zemlje stekle su nezavisnost raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Mirovni sporazum mogao bi transformisati Južni Kavkaz, energetski bogatu regiju u susjedstvu Rusije, Evrope, Turske i Irana, koju presjecaju naftovodi i gasovodi, ali i dalje opterećuju zatvorene granice i dugotrajni etnički sukobi.

Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev i premijer Armenije Nikol Pašinjan pridružit će se Trumpu u Bijeloj kući na razgovorima i ceremoniji potpisivanja, rekli su američki zvaničnici.

Oni će potpisati okvir koji ima za cilj postizanje "konkretnog puta ka miru" i rješavanje dugotrajnog tranzitnog pitanja, rekli su zvaničnici.

Azerbejdžan je zatražio transportni koridor kroz Armeniju koji bi povezao glavni dio njegove teritorije s Nahčivanom, azerbejdžanskom enklavom koja graniči s turskim saveznikom Bakuom.

Prema pažljivo ispregovaranom dijelu dokumenta koji će lideri potpisati u petak, Armenija planira dodijeliti SAD-u ekskluzivna specijalna razvojna prava na tranzitni koridor u produženom vremenskom periodu.

Koridor će nositi naziv "Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet", s akronimom TRIPP, rekli su zvaničnici.

Ruta će funkcionisati u skladu s armenskim zakonima, a Amerika će podugovarati zemljište konzorcijumu koji će biti zadužen za infrastrukturu i upravljanje, naveli su zvaničnici.

"Ovim komercijalnim potezom otključat će se region i spriječiti daljnje neprijateljstvo", rekao je jedan od zvaničnika.

Armenski i azerbejdžanski lideri također će potpisati dokumente u kojima traže raspuštanje Minske grupe, koju su od 1992. godine zajednički predvodile Francuska, Rusija i SAD s ciljem posredovanja u sukobu, rekli su zvaničnici.

Američki zvaničnici vjeruju da bi mirovni sporazum između Armenije i Azerbejdžana mogao otvoriti put za pregovore o priključenju Azerbejdžana Abrahamovim sporazumima, seriji sporazuma o normalizaciji odnosa koje je Trump postigao između Izraela i četiri zemlje s muslimanskom većinom tokom svog prvog mandata.