Matthew Palmer: Izborna reforma nije uspjela zbog političara koji koriste sistem, promjene bi im ugrozile pozicije

Palmer je više od tri decenije boravio na različitim diplomatskim pozicijama, uključujući i mjesto zamjenika pomoćnika državnog sekretara u State Departmentu za evropska i euroazijska pitanja, gdje je bio zadužen za Zapadni Balkan.

Što se tiče konkretno Bosne i Hercegovine, Palmer je bio specijalni izaslanik za izmjene Izbornog zakona, sve do marta 2022. godine kada je njegovu ulogu preuzeo tadašnji ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Michael Murphy.

Nakon što je okončao diplomatsku karijeru, Palmer se pridružio američkoj kompaniji Shield AI, a kao predstavnik ove firme boravi u Sarajevu. U intervjuu za Klix.ba, govorio je o brojnim aktuelnim temama u sferi sigurnosti, ali i o situaciji u BiH.

Tema konferencije na kojoj ste učestvovali je svijet koji se mijenja te kako se Evropa, a posebno BiH, uklapa u to. Možete li nam reći kako vidite sigurnost Evrope u pogledu svih prijetnji od Rusije, a možda i Kine, i kako se BiH uklapa u to?

Prije svega, dozvolite mi da naglasim kakvo je zadovoljstvo ponovo biti u Sarajevu, ponovo biti u Bosni i Hercegovini. Volim ovu zemlju, volim ovaj grad. Ovdje imam mnogo sjajnih prijatelja i mnogo divnih uspomena. Zato je divno vratiti se. Divno je vidjeti da Sarajevo ima lidersku ulogu u evropskoj sigurnosti.

Nekoliko govornika je jučer, prvog dana konferencije, istaklo da smo mi ovdje u Sarajevu, na Balkanu, ali nismo ovdje da razgovaramo o Balkanu. Ovdje smo da razgovaramo o Evropi. Mislim da je važno prihvatiti, prepoznati, usvojiti i uzeti kao osnovu da je ovo mjesto, Bosna i Hercegovina, evropska zemlja. Ovaj grad, Sarajevo, je evropski glavni grad. A posao Evrope, cilj i ambicija Evrope koja je cjelovita, slobodna i u miru neće biti dovršena dok Zapadni Balkan ne bude uspješno integrisan u evropsku porodicu naroda te evropske i evroatlantske institucije. Iako više nisam vladin zvaničnik, to ostaje cilj koji mi je izuzetno blizak i drag, te nešto na čemu namjeravam raditi iz svoje nove perspektive i pozicije u privatnom sektoru.

Možete li nam reći kakvu ulogu Bosna i Hercegovina može odigrati u širem evropskom sigurnosnom kišobranu?

Panel na kojem učestvujem govori o novoj evropskoj sigurnosnoj arhitekturi. Mislim da će nesumnjivo biti uticaja na način na koji se Evropa i sjevernoatlantska zajednica organizuju kako bi osigurale kolektivnu odbranu u svjetlu ukrajinskog sukoba, s rastućim prijetnjama koje predstavljaju nove izazove za savez, uz realnosti političkih promjena u SAD-u i pitanja pokrenuta u Evropi o pouzdanosti američkih sigurnosnih garancija, kao i važnosti da Evropa bude sposobna braniti vlastite interese bez prevelikog oslanjanja na SAD i američke kapacitete.

Zato posebno razmatram način na koji bi pobjednička Ukrajina mogla doprinijeti uspješnom evropskom naporu proširenja odbrambenih kapaciteta usmjerenih na Evropu. Po završetku ovog rata, a ovaj rat će se završiti, rat između Ukrajine i Rusije; svi ratovi se završavaju, to je priroda ratova. Čak i kada se usred njega čini da nikada neće prestati, oni se završavaju i dolazi poslijeratni period.

Vjerujem duboko u sebi da će Ukrajina izaći iz ovog sukoba kao pobjednik. Snažna Ukrajina, ekonomski vitalna i demokratska Ukrajina koja ostaje orijentisana ka Zapadu i posvećena integraciji u evropske institucije od suštinskog je interesa za Sjedinjene Države, Evropu i strateški Zapad, kao i za sam Kijev. To je nešto što bih volio vidjeti, vjerujem da bi Ukrajina mogla ogromno doprinijeti evropskoj sigurnosti.

Više niste zvaničnik SAD-a, ali ste američki državljanin. Kako vidite poteze administracije predsjednika Donalda Trumpa prema Ukrajini, ali i prema Evropi? Govori se o mogućem smanjenju broja trupa, te o mnogim izjavama iz Bijele kuće i Pentagona o Evropi. Kako vidite odnos između SAD-a i njihovih tradicionalnih evropskih saveznika u ovom trenutku?

Znate, to nije pitanje koje je poteklo od predsjednika Trumpa. Predsjedničke administracije unazad 30 godina su govorile evropskim vladama da svi moraju preuzeti više odgovornosti za vlastitu odbranu. Morate biti sposobniji braniti svoje interese, imati veće vojne budžete i biti bolji partneri SAD-u u osiguravanju evropske sigurnosti.

Bilo je dosta oklijevanja naših NATO saveznika da prihvate tu poruku i poduzmu konkretne akcije. Sada počinjemo vidjeti promjenu u evropskim sposobnostima i spremnosti da izdvoje resurse potrebne za osiguravanje odbrane. Ima malo ironije u tome što pokretač ovoga nije toliko ruska invazija na Ukrajinu, koliko politički pritisak iz SAD-a. Ipak, mislim da je ozbiljnost namjere naših evropskih saveznika dobrodošla.

S tim u vezi dolazi i smanjen osjećaj da je SAD pouzdan partner za Evropu, što je nesretna okolnost. Zaista se nadam da ćemo u budućnosti uspjeti povratiti mjeru povjerenja u te obaveze, odnose i partnerstva. Dugoročno, ostajem vrlo optimističan u pogledu Sjevernoatlantskog saveza (NATO), kao vojnog saveza i saveza zemalja sa zajedničkim vrijednostima i svjetonazorom. Vrlo sam optimističan za budućnost NATO-a, čvrsto vjerujem u temelje odnosa u alijansi i u to kako ona donosi korist ne samo Evropi, već i SAD-u.

Jedan dio diplomatske karijere proveli ste baveći se pitanjem izborne reforme u BiH, a nedavno ste dali zanimljiv intervju u kojem ste govorili o potrebi izgradnje zajedničkog identiteta među građanima BiH. Mnogi su to povezali s vašim ranijim izjavama, kada ste radili na reformi Izbornog zakona BiH, koje su bile nešto drugačije. Da li ste promijenili mišljenje, ili ste ranije samo zastupali stav vlade? Kada sada gledate na izbornu reformu, kakav je vaš stav?

Kada govorite kao diplomata koji predstavlja svoju zemlju, uvijek bi trebalo biti jasno da iznosite stavove svoje vlade. Zapravo bih često započinjao izjave sa: "Stav moje vlade je", ili "SAD vjeruju". Kao diplomata, bio sam portparol SAD-a. Sada govorim iz perspektive onoga šta ja mislim.

Dobra vijest je da nema mnogo razlike između onoga što sam govorio kao diplomata i mojih ličnih uvjerenja. Jako se dobro poklapaju. Možda postoje neke nijanse. Ali kada je u pitanju izgradnja zajedničkog identiteta građanina Bosne i Hercegovine, i dalje vjerujem da je to ključno za budući razvoj ove zemlje i njene evropske težnje. To nije u suprotnosti s istovremenim prihvatanjem identiteta kao pripadnika određene etničke grupe i priznavanjem da u ustavnom okviru BiH etničke grupe imaju pravo na određena politička prava.

Pitanje je kako balansirati prava pojedinaca, u skladu s evropskim pravnim okvirima, s kolektivnim pravima zajednica iz dejtonskog ustava? Ja čvrsto vjerujem da se to može učiniti. Kada sam ovdje radio prije pet godina u partnerstvu s Evropskom unijom na izbornoj reformi, upravo to je bio pokušaj balansiranja tih prava, kako bismo Bosni i Hercegovini olakšali evropski put. Taj napor na kraju nije uspio. Ali sve što radite na tom polju postavlja temelje za buduće napore i priliku za budući uspjeh.

Šta mislite da je razlog neuspjeha tih napora SAD-a i EU na izbornoj reformi?

Općepoznato je da su političari na vlasti glavni korisnici postojećeg sistema. Zbog toga su političke promjene teške. Svaka promjena dovodi u opasnost poziciju koju su ljudi osigurali kroz trenutne procese. Da bi došlo do promjene, nije dovoljan samo trud i pritisak odozgo na političke lidere. Pritisak mora dolaziti odozdo, od birača, od građana u Federaciji i Republici Srpskoj, koji moraju tražiti promjene od svojih lidera i osigurati da se ti zahtjevi odraze na glasačkim listićima.

Bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik je napravio dogovor s novom američkom administracijom kojim su mu ukinute sankcije. Kako, kao bivši diplomata, gledate na ovaj dogovor?

Teško mi je dati čvrst odgovor na to pitanje jer nisam učestvovao u tim razgovorima. Tokom prve Trumpove administracije bio sam dio svih tih razgovora, i mogao bih vam objasniti pozadinu, razmišljanja i genezu stavova koje smo tada zauzimali podržavajući promjene i evropski put BiH. Ali, kada je u pitanju način razmišljanja trenutne administracije i šta ih pokreće, nemam informacije iz prve ruke koje bi mi omogućile da vam dam solidan odgovor.