"Međutim, slučaj Breivik je pokazao da je opasnost još uvijek prisutna i da se ne radi samo o religijskom, islamskom terorizmu kako se često nastoji prikazati", kaže Hadžović.
S obzirom da su Sjedinjene Države bile direktno napadnute 11. septembra 2001. godine, ova zemlja je i bila najviše angažirana u borbi protiv terorizma.
Hadžović podsjeća da su SAD imale dva pristupa u borbi protiv terorizma. Prvi je vezan za administraciju bivšeg predsjednika Georgea Busha, koji je proglasio rat protiv terorizma. To je uključivalo napade na zemlje koje su po njemu bile izvori terorizma (Afganistan i Irak).
Drugi, suptilniji pristup primijenila je administracija predsjednika Baracka Obame koja je, smatra Hadžović, ostvarila bolje rezultate od Busha.
To je uključivalo direktne udare na terorističke mreže i njihove ogranke te izvore finansiranja, što je u konačnici i dovelo do ubistva prvog čovjeka Al-Kaide Osame bin Ladena i samim tim uklanjanja udarne oštrice ove terorističke organizacije.
Hadžović dalje ističe kako je Obamina administracija ublažila jaz između rata protiv terorizma i zaštite ljudskih prava, uključujući zatvaranje zatvora u bazi Guantanamo, koji je bio najdrastičniji primjer kršenja ljudskih prava u ovom ratu.
Odgovarajući na pitanje kako se ova borba protiv terorizma odrazila na odnos zapadnog i muslimanskog svijeta, generalni sekretar CSS-a kaže da će se to najbolje vidjeti kroz odnose kakve će uspostaviti Sjedinjene Države sa zemljama "arapskog proljeća" te u tome koliko je rat protiv terorizma bio uspješan u otklanjanju uzroka koji su vodili terorizmu u tim zemljama.
U ovom periodu su slučajevi poput onog u Bugojnu ili napada na Ambasadu SAD-a pokazali da ni BiH nije imuna na terorističku prijetnju. Hadžović podsjeća da je i u posljednjem izvještaju State Departmenta o borbi protiv terorizma još jednom ukazano na nedovoljnu saradnju nadležnih institucija BiH kada je u pitanju terorizam.
Preminuo bodybuilder zvani "Čudovište", u autobiografiji je pisao o hemiji i suplementaciji
